Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti Hakom bi trebao do kraja srpnja obaviti aukciju spektra za 5G mreže. Aukcija je trebala biti završena do kraja prošle 2020. godine, no zbog pandemije uslijedila je odgoda prije svega zbog kašnjenja u prelasku na emitiranje televizijskih programa na DVB-T2/HEVC.

Hrvatski telekom i A1 Hrvatska već duže vrijeme testiraju novu 5G tehnologiju tako da su spremni za brzo uvođenje nove generacije telekomunikacijske tehnologije.

Kako nam je objasnio rukovoditelj razvoja radijske pristupne mreže (Head of Radio Access Network Development ) u A1 Hrvatska Angelo Gary Markoč u mobilnim mrežama 5. generacije dolazi  do značajnih promjena u pristupnoj i temeljnoj mreži kako bi se zadovoljili uvjeti:
• potražnje za kapacitetom bežičnog sučelja (eMBB, Enhanced Mobile Broadband)
• značajnog povećanja broja spojenih uređaja (mMTC, Massive Machine Type Communications)
• kratkog vremena odziva (URLLC, Ultra-Reliable and Low-Latency Communications).
“Na taj način odgovara se zahtjevima industrije za dodatnom automatizacijom, potrošačkom i poslovnom virtualnom stvarnosti, implementacijom pametnih gradova i autonomnih vozila, pružanjem usluge linearne televizije putem mobilne mreže i nizom drugih primjena. Jedan od ključnih faktora prilikom implementacije novog tehničkog rješenja je suradnja s postojećim tehničkim rješenjima te je nužno osigurati suživot mobilnih mreža 5. generacije s postojećim mobilnim mrežama 4. generacije“, objasnio je Markoč.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Angelo Gary Markoč, Head of Radio Access Network Development

Frekvencijska područja

Predviđena frekvencijska područja za implementaciju mobilnih mreža 5. generacije su:
• područje niskih frekvencija (600/700 MHz) – oslobodilo se kao druga digitalna dividenda, a služit će za povećanje pokrivanja 5G signalom uz pružanje usluge kratkog vremena odziva na velikom geografskom području korištenjem mikroslotova
• područje srednjih frekvencija (3 GHz – 5 GHz) – glavno frekvencijsko područje predviđeno za inicijalnu implementaciju mobilnih mreža 5. generacije
• područje visokih frekvencija (20 GHz – 100 GHz) – predviđeno je za značajno povećanje kapaciteta te pružanje usluge kratkog vremena odziva bežičnog sučelja korištenjem numerologije na mikrolokacijama koje će imati takve potrebe (5G kampusi, razne industrijske potrebe itd.).
Kombinacijom svih navedenih frekvencijskih područja, mobilne mreže 5. generacije odgovaraju na zahtjeve koji su definirani na putu prema gigabitnom društvu.

A1 testira 700 MHz

Frekvencijski opseg od 700 MHz omogućuje na velikom geografskom području, pa tako i onom manje pristupačnom poput otoka i ruralnih krajeva primjenu 5G mreža.

A1 prvi je u Hrvatskoj testirao 5G mrežu u radiofrekvencijskom pojasu od 700 MHz

Kako nam je rekao Markoč, prva takva testna mreža u Hrvatskoj realizirana je 1. ožujka na širem području Bistre te u Zagrebu na A1 kampusu, a istovremeno s korisnicima na području Osijeka, prvog 5G grada u Hrvatskoj.
“Iako se na 5G 700 ne ostvaruju gigabitne brzine kao na 5G 3500, potrebno je istaknuti kako je prilikom laboratorijskih istraživanja ostvarena brzina prijenosa podataka silazne veze veća od 650 Mbit/s te brzina prijenosa podataka uzlazne veze veća od 120 Mbit/s uz očekivano poboljšanje latencije korištenjem 5G tehnologijom. Postignuti rezultati brzine prijenosa podataka silazne i uzlazne veze ostvareni su kombinacijom s postojećom LTE tehnologijom (4 x 4 MIMO, LTE 1800 i 2600)“, rekao je rukovoditelj razvoja radijske pristupne mreže A1 Hrvatska te dodao:
“Rezultati dobiveni putem laboratorijskih istraživanja zbilja su zanimljivi, prvenstveno iz razloga što je, osim očekivane potvrde poboljšanja latencije prilikom korištenja 5G tehnologijom, dobiven i rezultat koji ukazuje na mogućnost korištenja širokopojasnog pristupa internetu putem 5G 700. Što se tiče silazne veze, dobivena brzina prijenosa podataka adekvatna je onome što je dostupno na LTE tehnologiji i inferiorna u odnosu na 5G 3500, međutim, dobivena brzina prijenosa podataka uzlazne veze dvostruko je veća od brzine prijenosa podataka koja se može ponuditi na trenutnoj LTE tehnologiji i u rangu je brzine prijenosa podataka uzlazne veze koja se može ponuditi na 5G 3500, ali s jednom bitnom razlikom, a to je da će biti dostupna na puno, puno većem geografskom području.“

Nepoznanice

Kako nam je rekao Markoč, sljedeći je korak provedba detaljnih testiranja na realnim baznim stanicama koja će nam pokazati možemo li zbilja uživati u prednostima 5G tehnologije na 2. katu podzemne garaže, bez instalacije sustava za unutarnje pokrivanje prostora radijskim signalom, može li nas na granici s Republikom Slovenijom i dalje posluživati bazna stanica iz Bistre, odnosno, možemo li u Anconi uživati na kavi na 5G ćeliji s Visa?

Podijeli:

 

 

Vezane objave