U 2021. europska e-trgovina porasla je za 13 % na 718 milijardi eura, nešto više nego prethodne godine, navodi se u Izvješće o europskoj e-trgovini za 2022. koje je izradio Centar za uvid u tržište Amsterdamskog sveučilišta primijenjenih znanosti (CMI), a po narudžbi dviju glavnih asocijacija EU koje brane interese europskog sektora e-trgovine i maloprodaje Ecommerce Europe i EuroCommerce.

Europski online trgovci tijekom posljednjih godina stekli mnogo iskustva u digitalizaciji, učvrstili svoje online aktivnosti i povećali svoju otpornost na izazove. Usto, kreatori EU politike unaprijedili su zakonsku regulativu koja stalno zahtjeva prilagodba promjenljivoj digitalnoj stvarnosti. Sve to daje optimistična očekivanja od online trgovine u slijedećim godinama.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

No, premda Izvješće izražava optimizam za europsku online trgovinu, u Izvješću se upozorava, i kako se ona nalazi pred nizom izazova, već osjeti posljedice agresije na Ukrajinu, te sa smanjenjem kupovne moć i povjerenja potrošača.

Korisnici Interneta i e-kupci

Penetracija Internet korisnika u cijeloj Europi je u prosjeku u 2021. godini 89% (procjena je kako će ih ove 2022. godine biti 91%), dok je u 27 članica EU taj prosjek 90 % (u 2022. 92%). Najmanje Internet korisnika je u zemljama istočne Europe (75%), slijedi južna Europa (86%) te srednja Europa (90%), dok je najviše Internet korisnika u zapadnoj Europi (95%) i sjevernoj Europi (97%).

Hrcvatska je u Europi nešto bolje pozicionirana po e-kupnjama nego prema dostupnosti Interneta

U cijeloj Europi od Internet korisnika njih 73% makar suz jedanput obavili online kupnju, u EU je taj postotak neznatno viši 74%. Daleko najmanji prosjek online kupaca je u zemljama istočne Europe (46%), slijede južna Europa (65%), srednja Europa (75%) te zapadna Europa (84%) i kao najbolja sjeverna Europa (86% online kupaca).

Prema učestalosti online kupnje najlošije europske zemlje su Sjeverna Makedonija u kojoj je samo 5% online kupaca koji mjesečno kupuju 6 ili više puta, slijede Srbija (6%), te Albanija, Bugarska i Crna Gora (po 9%) te Rumunjska (12%)n i Bosna i Hercegovina (14%).
U Hrvatskoj je, na primjer, takvih kupaca 36%. Najbolje zemlje u toj kategoriji su Island (61%) i Malta (54%).

korisnici Interneta i online kupci u Hrvatskoj, izvor Eurostat

Podijeli:

 

 

Vezane objave