Kina je neočekivano ubrzala uklanjanje Windowsa 10 iz dijela državnog sektora, čime je ponovno otvoreno pitanje koliko je Peking spreman otići u odvajanju svoje državne IT infrastrukture od američkih dobavljača.

Prema izvještaju Bloomberga, koji se poziva na osobe upoznate sa situacijom, kinesko Ministarstvo državne sigurnosti naložilo je nekim državnim i državom povezanim organizacijama da sa svojih računala uklone posebnu verziju Windowsa 10 namijenjenu kineskim državnim korisnicima. Planirano je bilo da se taj sustav povuče do veljače 2027., ali je proces sada ubrzan zbog zabrinutosti povezane sa sigurnošću podataka.

Važno je pritom naglasiti da zasad nema potvrde da je Peking naredio potpuno i trenutačno uklanjanje svih verzija Windowsa iz svih državnih institucija. Riječ je o ubrzavanju procesa koji traje već godinama, a odnosi se prije svega na posebno prilagođenu državnu inačicu Windowsa 10.

Windows napravljen posebno za Kinu

Riječ je o sustavu koji je razvila tvrtka C&M Information Technologies (CMIT), zajedničko poduzeće Microsofta i kineske državne tvrtke China Electronics Technology Group. CMIT je osnovan 2016., a posebna verzija Windowsa 10 uvedena je kako bi zadovoljila kineske sigurnosne zahtjeve.

Za razliku od standardnog Windowsa 10, kinesko izdanje bilo je prilagođeno državnom okruženju. Uklonjeni su pojedini potrošački elementi, ažuriranja i aktivacija odvijali su se unutar Kine, a korisnicima je omogućena i uporaba kineskih kriptografskih algoritama umjesto Microsoftovih standardnih mehanizama.

Očekivano, upravo je taj posebno prilagođeni Windows godinama bio prihvatljiv kineskim državnim institucijama. Nakon završetka redovne podrške za Windows 10, ta je inačica ostala jedina službeno dopuštena verzija Windowsa za kineske državne korisnike. Sada se i ona povlači.

Microsoft je, prema dostupnim izvještajima, poručio da nije upoznat sa sigurnosnim incidentom koji bi zahvatio taj proizvod.

Kylin i UOS čekaju svoju veliku priliku

Povlačenje Windowsa otvara prostor domaćim operativnim sustavima, prije svega Kylinu i UOS-u (Unified Operating System).

Kylin ima posebno zanimljivu povijest. Projekt je pokrenut početkom 2000-ih na kineskom Nacionalnom sveučilištu za obrambenu tehnologiju, uz potporu kineskih državnih programa, a prve verzije temeljile su se na FreeBSD-u. Kasnije se razvoj prebacio prema Linuxu. Današnje obitelji Kylin koriste se u državnoj upravi, financijama, energetici, telekomunikacijama, zdravstvu, obrazovanju i drugim sektorima.

Kylinsoft je 2023. predstavio i openKylin 1.0, koji je kineska vlada opisala kao prvi kineski open-source desktop operativni sustav. Prema kineskim izvorima, Kylinova rješenja već su prisutna i u državnoj upravi, financijama, komunikacijama, energetici, prometu, zdravstvu i obrazovanju.

Drugi veliki kandidat je UOS tvrtke UnionTech, odnosno Tongxin Software Technology. UOS je Linux distribucija nastala na temelju Deepina, dok je Deepin sam temeljen na Debianu. UOS je dio kineske strategije zamjene stranog softvera domaćim alternativama.

Drugim riječima, Kina ne pokušava napraviti potpuno novi operativni sustav od nule. Umjesto toga gradi vlastiti softverski ekosustav na Linuxu, uz prilagodbe domaćem hardveru, aplikacijama, sigurnosnim standardima i državnim potrebama.

Deamerikanizacija nije počela s tim potezom

Najnovija odluka samo je novi korak u višegodišnjoj kineskoj politici smanjivanja ovisnosti o zapadnoj tehnologiji.

Peking je još 2014. zabranio Windows 8 u državnoj nabavi, a od 2019. provodi programe zamjene stranog hardvera i softvera u državnim institucijama. Godine 2022. središnjim državnim tijelima i državnim poduzećima naloženo je uklanjanje računala stranih proizvođača.

Ta se politika posljednjih godina proširila i izvan operativnih sustava. Kina nastoji izgraditi domaći tehnološki lanac koji obuhvaća procesore, poslužitelje, operativne sustave, baze podataka, middleware i poslovne aplikacije.

Windows je u tom sustavu sve veći izuzetak.

Kina još nije izbacila Windows iz osobnih računala

Unatoč političkom pritisku, Windows i dalje dominira kineskim tržištem osobnih računala.

Prema podacima StatCountera za srpanj 2026., Windows je činio 87,64 posto desktop web prometa u Kini. Windows 10 pritom je još uvijek činio 43,56 posto korištenja Windowsa, dok je Windows 11 imao 50,01 posto. To znači da je Windows i dalje daleko od nestanka iz kineskog civilnog sektora.

Zato je važna razlika između državne i komercijalne sfere. Peking može relativno brzo narediti zamjenu softvera u državnim tijelima, dok je zamjena operativnog sustava kod stotina milijuna korisnika puno složeniji proces.

Najveći Linux-projekt u povijesti?

Ako bi Kina u konačnici doista prebacila većinu državne računalne infrastrukture na domaće Linux distribucije, radilo bi se o jednom od najvećih prelazaka s Windowsa na Linux ikada.

No zasad nema dovoljno pouzdanih podataka koji bi potvrdili tvrdnju da je riječ o migraciji „stotina milijuna državnih računala“. Takvu brojku stoga nije opravdano navoditi kao činjenicu.

Ono što je već sada jasno jest da Kina ima nešto što većini država nedostaje: domaći operativni sustav razvijan godinama, domaće proizvođače procesora i računala te sve veći ekosustav aplikacija prilagođenih tim platformama.

Za Microsoft je to još jedan znak da se najveće računalno tržište na svijetu postupno dijeli na dva tehnološka ekosustava..

Za Linux bi, s druge strane, kineska državna migracija mogla predstavljati povijesnu priliku. Ako Kylin, UOS i drugi domaći sustavi preuzmu milijune državnih računala, Linux bi dobio jednu od najvećih organiziranih implementacija na svijetu – i to ne zato što je država izabrala Linux kao ideološku alternativu Windowsu, nego zato što želi imati potpuniju kontrolu nad vlastitim tehnološkim lancem.

Kineski potez stoga nije samo priča o operativnim sustavima. On je dio mnogo šireg procesa tehnološkog odvajanja Kine od SAD-a, u kojem operativni sustav postaje jednako važan element digitalnog suvereniteta kao procesor, podatkovni centar ili telekomunikacijska mreža.