Dvadeset i drugi Mreža Smart Day (MSD22) održali smo u HUB385 u partnerstvu s novoosnovanom tvrtkom IoT Net Adria. Tema je bila Poveži s(v)e – budi dio IoT svijeta. IoT je naravno Internet of Things, naziv za tehnologije, ili čak možemo kazati – filozofiju – povezivanja svih stvari i uređaja na Internet. Ponekad taj Internet i nije klasični Internet koji se temelji na IP adresama, dozvoljeno je spajanje na koji god način – bluetooth, radio frekvencije, Wifi….

Uvodno predavanje održao je Bruno Crnički, direktor IoT Net Adria, prvog nacionalnog IoT providera u Hrvatskoj.

Bruno Crnički, direktor IoT Net Adria

Danas je lakše nego ikad prije zamisliti svijet u kojem su svi uređaji spojeni. Kvaliteta mreže sve je bolja, ni cijena više ne predstavlja prepreku… drugim riječima, svi preduvjeti su ostvareni kako bi Internet of Things (IoT) konačno postao dostupan svima.

Neopisivo velik broj stvari od sada može imati važnu ulogu u gospodarskom i društvenom razvoju. Pametniji gradovi, bolje nadzirani uvjeti rada i bolje upravljanje resursima, veća sigurnost i učinkovitost. Potencijal prikupljenih podataka je izniman, treba ga samo prepoznati i upotrijebiti.

Uslijedila je vrlo živahna panel diskusija, s dosta interesa iz publike, koju je moderirao glavni urednik Mreže Oleg Maštruko, a sudjelovali suSaša Cvetojević, MBE Adriatic, General Manager; Ivo Špigel, Perpetuum Mobile, član Uprave; Matija Puškar, Byte Lab Grupa, osnivač i CEO, te Bruno Crnički, IOT Net Adria, CEO.

Saša Cvetojević je istaknuo, donekle se naslanjajući na iskustva sa sudjelovanjem električnim autom na reliju u Africi: “Da smo imali ovakvu mogućnost, low energy prijenos podataka u onih dva mjeseca zaključanih u kontejneru na brodu možda bi baterija i dalje izgurala i ne bi bila toliko dugo na servisu. Ti sustavi su dosta kompleksni i unutar Tesle koja se temelji na tehnologiji od pred nekoliko godina, a od tada je posloženo puno stvari o kojima trenutno govorimo unutar jednog uređaja. Tehnologija se stalno unaprjeđuje, dolazimo do toga da masa stvari komunicira s drugim uređajima i informacije su u tom trenutku dostupne, i nadograđuju wifi, bluetooth. To je hrpa senzora okolo. Kod IoT-a me najviše brine usability i customer experience. Pitanje je možemo li se snaći kao korisnici, i kojem od IoT uređaja možemo vjerovati.”

“Ne treba miješati tehnologije i trpati ih u isti koš. Telekomi će se baviti izgradnjom informacijskih autocesta, a seoske putove će prepustiti drugima. Telekomi će zapravo gledati da zauzmu taj prostor 5G gdje će i dalje biti mobiteli, kamere, video sadržaji i sl i vjerojatno se bore i za v2v communication, dok s druge strane imamo velik broj uređaja gdje ne postoji razmjene velike količine podataka.” – kaže  Matija Puškar. “Aplikacija na kojoj smo radili je pametna sjedalica za dijete. Danas je sve pametno. Želimo pametne uređaje oko kojih ne treba puno misliti. Nitko se ne želi baviti kontinuiranim održavanjem, a upravo to Sigfox može pružiti.”

Primjeri IOT uređaja

Bruno Crnički kaže: “Tema je aktualna, puno toga se toga događa u IoT-u. Puno ljudi nema predodžbu što je to i čemu služi. Naš je zadatak uspostaviti bežičnu mrežu koja bi omogućila raznim uređajima i senzorima da komuniciraju. Malo kasnimo s predviđanjima, ali se vidi značajan napredak i ubrzanje u tom smjeru. Ne koriste se IP adrese. Svaki čip koji je ugrađen u uređaje ima svoj IMEI. I svaki uređaj se može jednoznačno raspoznati u odnosu na bilo koji drugi. Sami uređaji većinu vremena, s obzirom na samu strukturu, pravila koja postoje unutar tog besplatnog spektra, znači uređaji imaju svoja ograničenja koja su zakonska i koja su uvjetovala neka tehnološka rješenja. Ako emitirate u tom besplatnom spektru jedna od stavki je koliko jak može biti vaš signal i u koje vrijeme  unutar sata možete poslati poruka.”

“IoT je zapravo vrlo sličan drugim transformativnim tehnologijama. Dobar dio njih je danas hype (npr blockchain, robotika, nanotehnologije), što i mediji danas intenzivno promoviraju. Kao i kod svih drugih novih tehnologija, otvorit će se velike prilike za startupove i mlade poduzetnike da uđu u nekakvi prostor koji nije postojao ili je bio „zatvoren“. Na makro razini te prilike zapravo generira transformacija ekonomskog sektora nošena novim tehnologijama. U tom smislu IoT definitivno otvara prostor za razvoj novih poslova i projekata.” – zaključio je Ivo Špigel

Podijeli: