Prema najnovijoj Europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju i Pregleda rezultata regija u području inovacija za 2019. godinu Hrvatska je među najlošijim zemljama, od nje su lošije samo Rumunjska i Bugarska. Sukladno tome nitko iz Hrvatske nije uključen u formiranje Europskog vijeća za inovacije (lista članova) European Innovation Council EIC niti je ijedna tvrtka ili institucija iz Hrvatske na popisu tvrtki iz 17 zemalja diljem EU-a i iz zemalja koje su se pridružile programu Obzor 2020 (lista).

Nitko iz Hrvatske u EIC-u

Europsko vijeće za inovacije za sada se financira iz posebnih sredstava, a od 2021. godine financirati će se u okviru sljedećeg programa istraživanja i inovacija EU Obzor Europe (Horizon Europe) s predloženim proračunom od 10 milijardi eura.

Europska komisija je imenovala 22 najuspješnija inovatora iz svijeta poduzetništva, poduzetničkog kapitala, znanosti i tehnologije u Savjetodavni odbor Europskog vijeća za inovacije, koji će osigurati strateško vodstvo EIC-u. Odbor će nadgledati uvođenje sadašnjeg pilot projekta i voditi strategiju i dizajn EIC-a u okviru programa Obzor Europe.

Usto, Europska komisija je objavila natječaj (vacancy notice) za zapošljavanje prvih voditelja programa EIC-a. EIC će djelovati po uzoru na uglednu agenciju iz SAD DARPA. Voditelji programa EIC-a bit će stručnjaci u svojim područjima, obveza će im biti blisko surađivati ​​s tehnološkim projektima i izgraditi ekosustav inovacija u svojem području.

Europska komisija najavila je 149 milijuna eura za posljednji krug od 83 mala i srednja poduzeća (small and  medium enterprise SME) i startup poduzeća kojima će se dodijeliti potpora EIC Accelerator Pilot (ranije poznata kao Faza 2 Instrumenta SME-a). Mala i srednja poduzeća i startupi razvijaju potencijalne inovacije koje mijenjaju igru, kao što su: nova generacija sigurnih i ekološki prihvatljivih lakih zrakoplova; Antibakterijski tekstil za bolnice; 3D audio softver; tehnologija planiranja gibanja za autonomnu vožnju; i superbot za audio pozive.

Povrh toga, Europska komisija je najavila 164 milijuna eura za 53 nove EIC Pathfinder pilot subvencije za visokorizične istraživačke ideje odozdo prema gore (ranije poznate kao FET Open). Projekti uključuju bezmetalna MRI kontrastna sredstva; tretman za zamjenu antibiotika u bolesti pluća; nanostrukture grafena po mjeri; precizno mjerenje i praćenje vrlo prodornih čestica u dubokom prostoru; umjetni proteini za biološke svjetlosne diode; i mnoge druge ideje.

U sklopu sljedećeg dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine, Komisija je 7. lipnja 2018. predložila sljedeći program EU-a za istraživanje i inovacije Obzor Europe s predloženim budžetom od 100 milijardi eura. U travnju 2019. Vijeće Europske unije i Europski parlament postigli su politički dogovor o programu na temelju kojeg je Europska komisija počela pripremati provedbu programa Obzor Europe.

Inovacije donose dvije trećine gospodarskog rasta

Otprilike dvije trećine europskog gospodarskog rasta tijekom posljednjih desetljeća potaknuto je inovacijama. Svaki euro koji ulaže u Europski program za istraživanje i inovacije Horizon Europe (Obzor Europe) potencijalno može ostvariti povrat od 11 eura BDP-a tijekom 25 godina. Očekuje se da će se ulaganjima u istraživanja i inovacije u razdoblju od 2021. do 2027. otvoriti do 100.000 novih radnih mjesta u području aktivnosti istraživanja i inovacija.

Zahvaljujući podacima iz Europske ljestvice uspjeha u inoviranju i Pregleda rezultata regija u području inovacija države članice, regije i EU u cjelini lakše utvrđuju u kojim su područjima uspješni, a u kojima su im potrebne reforme politika radi boljeg promicanja inovacija. Osim toga, u okviru analize europskog semestra Europska komisija je nedavno predstavila preporuke po državama članicama za 2019., u kojima se svim državama članicama EU-a daju smjernice ekonomske politike za sljedećih 12 do 18 mjeseci. U ovogodišnjim preporukama istraživanja i inovacije dobile su istaknutu ulogu.

Ključni za napredak broadband i IT izobrazba

U okviru za mjerenje Europske ljestvice uspjeha u inoviranju četiri su glavne vrste pokazatelja i deset dimenzija inovacija te on obuhvaća ukupno 27 različitih pokazatelja. Okvirni uvjeti glavni su vanjski pokretači uspješnosti u području inovacija, neovisni o poduzeću, te obuhvaćaju tri dimenzije inovacija: ljudske resurse, privlačne istraživačke sustave i okruženje pogodno za inovacije. Ulaganja obuhvaćaju javna i privatna ulaganja u istraživanja i inovacije te uključuju dvije dimenzije: financiranje i potporu te ulaganja poduzeća. Inovacijske aktivnosti obuhvaćaju nastojanja u području inovacija na razini poduzeća podijeljena u sljedeće tri dimenzije inovacija: inovatori, poveznice i intelektualno vlasništvo. Utjecaji obuhvaćaju učinke inovacijskih aktivnosti poduzeća u dvije dimenzije inovacija: učinci na zapošljavanje i učinci na prodaju.

Od 2011. najveći napredak zabilježen je u okruženju pogodnom za inovacije (posebno u raširenosti širokopojasne mreže), ljudskim resursima (posebno u broju novih doktora znanosti), ulaganjima poduzeća (posebno u broju poduzeća koja osiguravaju izobrazbu u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija) i privlačnim istraživačkim sustavima (posebno u međunarodnim zajedničkim publikacijama). Ohrabrujuće je i znatno povećanje ulaganja poduzetničkog kapitala. S druge strane, javna potrošnja u području istraživanja i inovacija iskazana kao udio BDP-a i dalje je ispod razine iz 2011. godine

Rezultati po zemljama

Države članice EU-a po inovativnosti dijele se na temelju uspješnosti u četiri skupine: predvodnici u inovacijama, veliki inovatori, umjereni inovatori i skromni inovatori. Švedska je u 2019. godini predvodnica EU-a u inovacijama, a slijede je Finska, Danska i Nizozemska. Velika Britanija i Luksemburg izgubili su status predvodnika u inovacijama i sada su u skupini velikih inovatora, a Estonija se prvi put pridružila toj skupini.

Uspješnost EU-a u području inovacija povećala se od 2011. godine u prosjeku za 8,8 %. Od 2011. godine uspješnost u području inovacija povećala se u 25 država članica EU-a. Uspješnost se najviše povećala u Litvi, Grčkoj, Latviji, Malti, Velikoj Britaniji, Estoniji i Nizozemskoj, a najviše se smanjila u Rumunjskoj i Sloveniji.

U određenim područjima inovacija sljedeće su zemlje najuspješnije u EU-u: Danska – ljudski resursi i poticajno okružje za inovacije Luksemburg – privlačni istraživački sustavi Finska – financije i potpora Njemačka – ulaganja poduzeća Portugal – inovatori iz malih i srednjih poduzeća Austrija – povezanost Malta – intelektualna imovina Irska – učinci na zapošljavanje i učinci na prodaju.

Rezultati po regijama

Ljestvica uspjeha u inoviranju za 2019. godinu popraćena je Pregledom rezultata regija u području inovacija. Njime se pruža usporedna procjena uspješnosti inovacijskih sustava u 238 regija u 23 države članice EU-a, a Cipar, Estonija, Latvija, Luksemburg i Malta uključeni su na razini cijele zemlje. Osim toga, Pregled rezultata regija u području inovacija obuhvaća i regije Norveške, Srbije i Švicarske.

Najinovativnije regije u EU-u jesu Helsinki-Uusimaa u Finskoj te Stockholm u Švedskoj i Hovedstaden u Danskoj. U devetogodišnjem razdoblju promatranja učinak se povećao za 159 regija. Ovogodišnji Pregled rezultata regija u području inovacija pokazuje snažnu konvergenciju uspješnosti regija sa smanjenjem razlika u uspješnosti među regijama.

EU prvi put nadmašila SAD

Najnovija ljestvica pokazuju da se uspješnost Europske unije u području inovacija poboljšava četiri godine zaredom. Europa je u području inovacija prvi put u povijesti uspješnija od Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, od EU-a su i dalje uspješniji Japan i Južna Koreja, a Kina se ubrzano približava, uspješnost Kine u području inovacija raste tri puta brže nego u EU-u. EU je i dalje znatno uspješniji od Brazila, Indije, Rusije i Južne Afrike.

Europa mora povećati inovativnost kako bi ostala globalno gospodarski konkurentna. Na tu činjenicu ukazalo je još u lipnju 2018. godine Europsko vijeće. Zbog toga je Junckerova Komisija odredila novu razinu ambicije za EU i njegove države članice i regije te je predložila dosad najambiciozniji program istraživanja i inovacija Obzor Europa.

Prije nekoliko dana, povjerenik za istraživanje, znanost i inovacije Carlos Moedas službeno je pokrenuo rad na pet glavnih europskih misija za istraživanje i inovacije koje će biti dio programa Obzor Europe. Osnovni ciljevi tog rada su istraživanjima pružiti rješenja za neke od najvećih izazova s ​​kojima se suočava naš svijet, kao što su rak, klimatske promjene, zdravi oceani, klimatski neutralni gradovi i zdravo tlo te hrana za koje je inicirano formiranje posebnih odbora za čije je predsjedanje imenovano pet istaknutih stručnjaka, Njihova obveza je do kraja godine predložiti ciljeve i vremenske rokove za izradu posebnih misija.

Svaki odbor misije će se sastojati od 15 stručnjaka, uključujući i predsjedatelja. Nakon selekcijskog procesa, koji je proizveo više od 2.100 prijava, pet misijskih odbora bit će sastavljeni od kreativnih i visoko motiviranih stručnjaka iz širokog spektra, uključujući akademike, inovatore, civilno društvo, industriju, financije i krajnje korisnike. Europska komisija očekuje da će do kraja srpnja 2019. godine objaviti puni sastav misijskih odbora.

Podijeli: