Iz europskog lansirnog sustava Ariane-5 u Europskom svemirskom centru u Francuskoj Gijani 25. srpnja su uspješno lansirana još četiri satelita sustava Galileo. Konstelacija globalnog satelitskog navigacijskog sustava EU-a sada ima 26 satelita, koji će omogućiti preciznije signale za brojne važne usluge.

Svemirska tehnologija, svemirski podaci i svemirske usluge postali su neophodni u svakodnevnom životu Europljana i imaju važnu ulogu u zaštiti mnogih strateških interesa. Velika ulaganja EU-a omogućila su napredak koji ni jedna država članica ne bi mogla ostvariti samostalno.

Današnji se prijedlog temelji na Svemirskoj strategiji za Europu iz listopada 2016. i strategiji za industrijsku politiku iz 2017. godine. Riječ je o strateškim vizijama za pametnu, inovativnu i održivu industriju koja može odgovoriti na sve veću globalnu konkurenciju i važne tehnološke promjene.

Cilj je prijedloga omogućiti EU-u da zadrži globalno vodstvo u domeni svemira. Predloženi će program jamčiti kontinuirano ulaganje u svemirske aktivnosti EU-a, potaknuti znanstveni i tehnički napredak te poduprijeti konkurentnost i inovacijski kapacitet europske svemirske industrije, osobito malih i srednjih poduzeća, novoosnovanih poduzeća i inovativnih poduzeća. Usto, poduprijet će djelovanje EU-a u područjima kao što su računalstvo visokih performansi, klimatske promjene i sigurnost.

Puni operativni kapacitet 2020.

Galileo od prosinca 2016. pruža usluge za određivanje položaja i mjerenje vremena za približno 400 milijuna korisnika. Nakon novog je lansiranja konstelacija korak bliže dovršetku planiranom za 2020. godinu, kada će sustav Galileo doseći svoj puni operativni kapacitet. Tada će postizati rekordnu preciznost od 20 cm te će biti najprecizniji satelitski navigacijski sustav na svijetu.

Svemir možda jest daleko, ali svemirske su tehnologije, podaci i usluge postali neizostavan dio svakodnevnog života, bilo da je riječ o traganju i spašavanju, povezanim automobilima, pametnim satovima, poljoprivredi ili navigaciji zrakoplova. Europska svemirska industrija jaka je i konkurentna te otvara radna mjesta i poslovne prilike za poduzetnike. Za sljedeći je dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. Komisija upravo predložila objedinjavanje svih postojećih i novih svemirskih aktivnosti pod okriljem jedinstvenog svemirskog programa EU-a u vrijednosti od 16 milijardi eura.

„Učinjen je još jedan korak prema potpunoj operativnoj sposobnosti sustava Galileo 2020. Svemir postaje novi prostor za gospodarsko širenje jer je neraskidivo povezan sa sve brojnijim sektorima i pokreće njihovu korjenitu modernizaciju. Više od 1 % BDP-a EU-a ovisi o uslugama koje se temelje na svemirskoj tehnologiji. Stoga moramo nastojati dovesti Europu u vodeći položaj i postići njezinu stratešku autonomiju”, rekao je Potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič.

„Možemo biti vrlo ponosni na svoje uspješne svemirske aktivnosti. Europa je postala istinska svemirska sila.Moji su ciljevi bili jasni od početka mandata: pravodobni razvoj infrastrukture u okviru proračuna, pružanje prvih usluga i poticanje brzog prihvaćanja na tržištu. Sada možemo reći da smo uspjeli. Međutim, rad i ulaganja nastavit će se u okviru novog svemirskog programa EU-a”, istaknula je povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike Elżbieta Bieńkowska.

Galileo  pruža tri vrste usluga satelitske navigacije

–           Galileova otvorena usluga: besplatna usluga za određivanje položaja, navigaciju i mjerenje vremena. Usluga mjerenja vremena sve je pouzdanija, točnija i brža (mjerenja su u nanosekundama) u odnosu na druge sustave za lociranje. U sustavu eCall, koji je od 31. ožujka 2018. obvezan u svim novim vozilima u EU-u, upotrebljava se za slanje informacija o lokaciji vozila hitnim službama.

–           Galileova usluga traganja i spašavanja (SAR): lokalizacija signala poziva za pomoć koje odašilju podržani radiofarovi. Nakon pokretanja početnih usluga sustava Galileo u prosincu 2016. godine vrijeme potrebno kako bi se otkrile osobe izgubljene na moru ili u planinama smanjeno je sa i do 4 sata na otprilike 10 minuta nakon aktivacije radiofara. Točnost lokalizacije poboljšana je s 10 km bez upotrebe Galilea na manje od 2 km uz njegovu upotrebu. Osim toga, usluga će od sljedeće godine osobu u opasnosti obavješćivati o tome da je signal poziva za pomoć zaprimljen i lokaliziran.

–           Galileova javna regulirana usluga (PRS): šifrirana usluga kojom se tijela javne vlasti mogu koristiti u situacijama u kojma je važna sigurnost, npr. u vojnim operacijama. Cilj je zajamčiti kontinuiranu uslugu, čak i u najtežim uvjetima. Korisnicima u državnim tijelima u izvanrednim ili kriznim situacijama na nacionalnoj razini (npr. u slučaju terorističkih napada) pruža iznimno pouzdanu i u potpunosti šifriranu uslugu.

Sve osobe koje imaju uređaj s podrškom za Galileo mogu koristiti njegove signale za određivanje položaja i vremena te navigaciju. Usluge sustava Galileo temelje se na vrlo točnim signalima, ali u sadašnjoj, početnoj fazi nisu dostupne cijelo vrijeme i stoga se koriste u kombinaciji s drugim satelitskim navigacijskim sustavima poput GPS-a. Svakim se proširenjem konstelacije postupno poboljšavaju dostupnost i učinkovitost Galilea u cijelom svijetu. Kad 2020. godine u konstelaciji bude 30 satelita, Galileo će biti potpuno operativan i neovisan, što znači će biti moguće bilo gdje i bilo kada samostalno utvrditi položaj isključivo s pomoću Galileovih satelita.

sjedište EU svemirskog programa u Pragu

Neovisnost Europe

Galileo je civilni sustav pod civilnim nadzorom koji pruža točne informacije za utvrđivanje položaja i vremena. Galileom se nastoji postići neovisnost Europe od drugih satelitskih navigacijskih sustava te njezina strateška autonomija u satelitskoj navigaciji. Autonomija Europe u tom sektoru pružit će poticaj europskom tržištu rada, doprinijeti jačanju obrambene i sigurnosne uloge EU-a te poduprijeti nove tehnologije kao što su umjetna inteligencija, bespilotni zrakoplovi, automatizirana mobilnost i internet stvari.

Druge svemirske aktivnosti EU-a uključuju Copernicus (besplatni i otvoreni podaci o kopnu, atmosferi, moru i klimatskim promjenama, kao i oni namijenjeni za upravljanje kriznim situacijama i za sigurnost, koji su dobiveni promatranjem Zemlje), EGNOS (regionalni satelitski navigacijski sustav) te nadzor i praćenje u svemiru (SST).

U okviru novog dugoročnog proračuna EU-a za razdoblje 2021. – 2027. Europska komisija iznijela je prijedlog svemirskog programa EU-a u vrijednosti od 16 milijardi eura koji obuhvaća sve postojeće i nove svemirske aktivnosti EU-a, među ostalim zadržavanje autonomnog pristupa EU-a svemiru, potporu novoosnovanim poduzećima u svemirskom sektoru te razvoj novih sigurnosnih komponenta kao što su svijest o situaciji o svemiru (SSA) i državne satelitske komunikacije (GOVSATCOM).

Brz dogovor o ukupnom dugoročnom proračunu EU-a i njegovim sektorskim prijedlozima neophodan je da bi sredstva EU-a što prije počela davati rezultate. Kašnjenja nalik onima s početka aktualnog proračunskog razdoblja za 2014. – 2020. značila bi ugrožavanje ulaganja u svemirske aktivnosti EU-a – Galileo, EGNOS i Copernicus – ali i kašnjenje u pružanju njihovih usluga. Ulaganja u svemirske programe obuhvaćaju desetljeća i podrazumijevaju velik rizik, odluke o upravljanju programima moraju se planirati puno unaprijed.

Kada bi se dogovor o sljedećem dugoročnom proračunu postigao 2019., bio bi moguć neometan prelazak s postojećeg dugoročnog proračuna (2014. – 2020.) na novi te bi se zajamčili predvidljivost i kontinuitet svemirskih aktivnosti, što bi bilo na korist svima.

Raspodjelu proračuna od 16 milijardi eura za razdoblje 2021. – 2027.

–           9,7 milijardi eura za Galileo i EGNOS, EU-ove globalne i regionalne satelitske navigacijske sustave: time će se financirati daljnja ulaganja u aktivnosti i infrastrukturu za upotpunjavanje i održavanje konstelacije satelita, razvoj signala poboljšane preciznosti i potpora prihvaćanju usluga satelitske navigacije na tržištu za potrebe autonomnih i povezanih automobila, interneta stvari, pametnih telefona i upravljanja prometom.

–           5,8 milijardi eura za Copernicus, EU-ov program za promatranje Zemlje: zadržat će se autonomija EU-a i njegova vodeća uloga u visokokvalitetnom praćenju okoliša, upravljanju hitnim situacijama i potpori sigurnosti granica i pomorskoj sigurnosti. Nove misije Copernicusa poput praćenja CO2 omogućit će EU-u da postane tehnološki predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena, u skladu s obvezama preuzetima na temelju Pariškog sporazuma o klimi. Usluga pristupa podacima i informacijama programa Copernicus (DIAS) omogućit će MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima da lakše iskorištavaju Copernicusove podatke i razviju inovativne primjene.

–           500 milijuna eura za razvoj novih komponenti: novi svemirski program povećat će efikasnost i autonomiju kapaciteta za SSA (svijest o situaciji u svemiru), koji omogućuju izbjegavanje sudara u svemiru i praćenje ponovnog ulaska svemirskih objekata u Zemljinu atmosferu. Jedno od područja kojima se Program bavi su i opasnosti iz svemira povezane sa Sunčevom aktivnošću odnosno asteroidima i kometima koji prijete ključnoj infrastrukturi. Pokreće se i nova inicijativa za državnu satelitsku komunikaciju (GOVSATCOM), koja će državama članicama omogućiti pouzdan, siguran i isplativ pristup sigurnoj satelitskoj komunikaciji. No koristi GOVSATCOM-a osjetit će se i u drugim područjima kao što su policijska zaštita granica, diplomatske zajednice, civilna zaštita i humanitarne intervencije.

Podijeli: