Iako velike bespilotne letjelice spadaju pod europska opća pravila o zračnom prometu, sve one težine ispod 150 kg regulirane su na nacionalnim razinama. Različiti i fragmentirani standardi za svaku državu članicu kompliciraju prekograničnu trgovinu i povećavaju rizike. Naime, dronovi mogu biti opasni jer mogu oštetiti druge zrakoplove i uzrokovati ozljede, a ako nose kameru, osposobljeni su za snimanje osobnih podataka bez pristanka osoba koje nadziru.

Zastupnici Europskog parlamenta usvojili su 12. lipnja nova pravila za sigurnost u zračnom promentu što uključuje i sigurno korištenje bespilotnih letjelica.

Prema novim pravilima, dronovi će biti dizajnirani tako da ne predstavljaju opasnost za ljude. Primjerice u dronove će se ugraditi dodatna oprema  kao što je automatsko slijetanje u slučaju da operator izgubi kontakt s dronom ili sustavom za izbjegavanje sudara. Pravilima o bespilotnim letjelicama uvest će se osnovna načela za jamčenje sigurnosti, privatnosti i zaštite osobnih podataka.

Nova pravila odnose se na sve dijelove drona (uključujući motor i daljinsko upravljanje) i garancija su da upravljači i proizvođači u cijelom EU-u poštuju sigurnost, privatnost, osobne podatke i okoliš.

Operator treba održavati prikladnu udaljenost kako ne bi ugrozio ljude na tlu i ostale korisnike zračnog prostora. Rukovatelj dronom mora osigurati da se let bespilotnog zrakoplova izvodi na način da ne predstavlja opasnost za život ljudi i da se odvija na sigurnoj udaljenosti od drugih korisnika zračnog prostora. Neki rukovatelji dronom trebat će proći kroz obuku prije nego što mogu upravljati dronom.

Zastupnici također smatraju da operatori dronova koji mogu ugroziti ljude moraju biti registrirani, a dronovi označeni u svrhu identifikacije. To se neće primjenjivati na operatere malih dronova.

Pristup posebnim područjima kao što su zračne luke, ambasade, zatvori i nuklearne elektrane je ograničen ili zabranjen.

Obavezna je registracija letjelica koje mogu prenijeti više od 80 džula kinetičke energije pri sudaru s osobom. Registrirane letjelice bit će posebno označene kako bi ih bilo lako identificirati.

Letjelice trebaju biti dizajnirane tako da umanjuju buku i onečišćenje zraka.

Zbog povećanog korištenja dronova, Europska komisija predložila je strožu regulaciju dronova u svrhu poboljšanja sigurnosti zračnog prometa u EU-u, kao što su maksimalna udaljenost leta i certifikacija dronova ovisno o opasnosti koju predstavljaju. Pravila bi također odredila koji operatori trebaju dodatnu obuku i registraciju,  te koji dronovi trebaju imati dodatne sigurnosne značajke.

Kako bi se održala visoka razina sigurnosti u zrakoplovstvu  došlo je i do reforme sigurnosti zračnog prometa u EU. Svrha je novih pravila stvoriti prave uvjete kako bi EU bio sposoban nositi se s očekivanim porastom zračnog prometa.

Nadalje, promjene potiču suradnju između Europske agencije za sigurnost zračnog prometa i nacionalnih vlasti pri procjeni rizika u vezi s letovima nad zonama sukoba.

Zajednička pravila za bespilotne letjelice na području Europske unije sada vrijede samo za uređaje teže od 150 kilograma, a lakše bespilotne letjelice u EU-u podliježu različitim, fragmentiranim nacionalnim sigurnosnim pravilima.

Europski sektor bespilotnih letjelica razvija se iznimno brzo. Istraživanja predviđaju da će sektor otvoriti više od 150 tisuća radnih mjesta do 2050. godine. Procjenjuje se da u 10 godina industrija može biti zaslužna za 10 posto ukupnog tržišta zračnog prometa (vrijednost od oko 15 milijardi eura godišnje).