Potraga za „tehnologijom kao načinom života“ ima duboke korijene na tržištu mobilnih telefona početkom 2000-ih, a njezina evolucija nudi važne lekcije proizvođačima nosivih uređaja, zdravstvenih tehnologija i rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji.

Mobilni telefoni

Sve je započelo kada su mobilni telefoni od utilitarnih alata postali potrošački proizvodi. Nokia je bila pionir, lansirajući uređaje prvenstveno usmjerene na modu, poput modela 7280 s dizajnom „ruž za usne“ i modela 7200S s kućištem presvučenim tkaninom, koji su se pojavili 2004. godine. Otprilike u isto vrijeme pristupačnije marke potpisivale su ugovore o licenciranju kako bi stekle kulturnu relevantnost — dobar primjer bila su Alcatelova partnerstva s Elleom i brendom Mandarina Duck.

Siemensov podbrend Xelibri bio je možda najradikalniji eksperiment. Reklamirani kao „modni dodaci koji omogućuju telefonske pozive“, proizvodi Xelibri u ekstremnoj su mjeri davali prednost formi nad funkcijom. Iako kratkotrajan, Xelibri je istaknuo napetost koja postoji i danas: izazov uravnoteživanja inovativne nosivosti s istinskom korisnošću.

„Prestižne“ suradnje, poput onih između Samsunga i Armanija ili LG-a i Prade, često su ostajale ispod očekivanja jer nisu nudile ništa značajnije osim logotipa. Luksuzni brend Vertu, međutim, prihvatio je vrhunske materijale i ekskluzivnost kako bi oponašao švicarsku industriju satova. Vertu je na kraju podlegao revolucionarnom utjecaju iPhonea, no njegov duhovni nasljednik, Xor, i dalje cilja na ekskluzivnu nišu, dokazujući da tržište za „statusnu tehnologiju“ još uvijek postoji.

Nosivi uređaji

Kako se tehnologija preselila iz naših džepova na naša tijela, prihvaćanje mode postalo je poslovni imperativ. Ljudi oklijevaju nositi uređaj koji odaje dojam „tehnološkog štrebera“; pad Google Glassa barem je djelomično bio posljedica takve percepcije. Uspjeh u toj kategoriji ovisi o usklađenosti s postojećim društvenim normama.

Pametni satovi

Kategorija pametnih satova do sada je bila najuspješnija jer je ručni zglob već društveno prihvaćen prostor za modu. Apple je to savladao modelom Apple Watch te se prilagodio segmentu visoke mode kroz dugoročno partnerstvo s Hermèsom. S druge strane, izlazak Grupe Fossil s tržišta pametnih satova 2024. godine pokazao je da se isključivo modni brendovi sve teže mogu natjecati s razinom ulaganja u istraživanje i razvoj kakvu imaju tehnološki divovi poput Applea i Samsunga. Od glavnih tradicionalnih marki satova samo Tag Heuer prodaje pametne satove kao dio svojeg portfelja. I tada se ti proizvodi ne prodaju — niti se cjenovno pozicioniraju — kao izravna konkurencija satovima tehnoloških tvrtki, već ciljaju na ultra-visoki tržišni segment.

Pametni prstenovi

Oura je pokazala da tehnologija može biti diskretna i elegantna, što je naišlo na dobar prijem. Tvrtka je ostvarila i suradnju s vrhunskim modnim brendom Gucci. Slično tome, Ultrahumanov Ring Rare, prsten izrađen od platine ili 18-karatnog zlata, promovira se kao luksuzni uređaj visoke klase, na samom presjeku tehnološko-modnog pokreta. Inženjerska ograničenja još uvijek povremeno rezultiraju glomaznijim dizajnom, ali format prstena dobiva na popularnosti u području wellnessa.

Pametne naočale

Metino partnerstvo s EssilorLuxotticom (Ray-Ban) pokazalo se uspješnim. Korištenjem klasičnog dizajna Wayfarer, Meta nije samo učinila tehnologiju modernom, nego je iskoristila i prepoznatljivost brenda Ray-Ban kako bi ublažila zabrinutost oko privatnosti koja često prati pametne naočale. Vrlo je malo tehnoloških tvrtki koje vlastiti brend mogu koristiti za marketing modnih proizvoda jednako učinkovito kao tradicionalni modni brendovi; Apple je vjerojatno jedini ozbiljan kandidat.

Jedan od razloga ranog uspjeha Meta Ray-Ban naočala jest to što se doživljavaju kao modni proizvodi integrirani s tehnologijom, a ne kao tehnološki proizvodi dizajnirani da izgledaju moderno. Zbog toga su i drugi veliki tehnološki brendovi slijedili Metin primjer partnerstva s modnim kućama, primjerice Samsung suradnjom s Gentle Monsterom i Google partnerstvom s Warby Parkerom.

Tehnološko blještavilo

Unatoč privlačnosti modnog svijeta, tehnologija ukrašena draguljima povijesno je imala lošu reputaciju. Partnerstva s brendovima poput Swarovskog — vidljiva u svemu, od Vodafoneovih telefona do Motorolinih slušalica — često nisu uspijevala prijeći status „tehnološkog blještavila“.

Primarna prepreka ostaje inženjerstvo. Proizvođači se neprestano suočavaju s ograničenjima fizike. Baterijama je potreban prostor, a elektronika često zahtijeva krute oblike koji su u suprotnosti s fluidnom i promjenjivom prirodom mode. Osim toga, životni ciklusi tehnologije kratki su, dok je luksuzni nakit često zamišljen kao bezvremenski. To je temeljna slabost spajanja tehnologije i mode, jer malo tko želi kupiti skupu naušnicu s draguljima koja će za dvije godine biti tehnološki zastarjela.