U prosincu su njemačke savezne države odobrile nacionalni ugovor o medijima (Medienstaatsvertrag MStV), koji bi trebao postati savezni zakon, objavio je AlgorithmWatch.

Novi ugovor o medijima proširuje se na ovlasti utvrđene Ugovorom o televizijskom i radijskom emitiranju koji je do sada bio glavni regulatorni okvir za javnu uslugu i komercijalno emitiranje u Njemačkoj. Pravila ugovora po prvi put će uključivati ​​i platforme društvenih medija, internet tražilice i video portale, podvrgavajući ih neovisnom, nevladinom nadzoru od strane njemačkog medijskog regulatora (Landesmedienanstalten). MStV će se, kako se očekuje, usvojiti u Bundestagu ove jesen, nakon dva kruga javnih rasprava.

MStV je najnoviji pokušaj Njemačke da preuzme kontrolu internetskih platformi poput Facebooka, YouTubea i Googlea koje imaju snažan utjecaj na desetine milijuna građana Njemačke. MStV  je usredotočen na pravila pluralizma medija i zaštitu raznolikosti informacija te je postavljen mnogo šire od dosadašnjih pokušaja regulatornih pristupa koji su se uglavnom fokusirali na uklanjanje sadržaja.

Regulacija digitalnog prostora

Nova medijska pravila proširuju i ažuriraju dugogodišnju njemačku regulaciju o radiodifuziji. U Njemačkoj su savezne države zadužene za izradu pravila za reguliranje medija koja provode i neovisni regulatori njemačkih saveznih država. Državni regulator Landesmedienanstalten ima stručni autoritet u zakonskim propisima o radiodifuziji, te u ostalim medijskim pitanjima, uključujući standarde oglašavanja, dostupnost audiovizualnih usluga i zaštitu maloljetnika. Njegov utjecaj je ključan i u medijskim organizacijama Europske unije tako da drugi nacionalni regulatori uglavnom slijede njemačke smjernice.

Koristeći ovlaštenja koja su im dodijeljena kroz Međudržavni ugovor o radiodifuziji regulator s pridruženim nacionalnim tijelima, poput Komisije za koncentraciju vlasništva u medijima (Kommission zur Ermittlung der Konzentration KEK) Landesmedienanstalten  odobrava licence za televizije i radija.

Njemački prijedlog uređenja audiovizualnog medijskog tržišta znatno je stroži od smjernica EU-a utvrđenih u Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama Audiovisual Media Services Directive (AVMSD) na kojoj se temelji MStV. Pravila EU usredotočena su na zaštitu maloljetnika ili ugled za europske filmove / serije i ne pokazuju nijedan ambiciozan regulatorni cilj koji se vidi u MStV-u.

Uvid u algoritme

MStV uvodi odredbe za internetske medijske platforme i streaming servise poput Netflixa, te se fokusira i na ono što se naziva medijskim posrednicima. U MStV-u medijski posrednici definirani su kao “bilo koji digitalni medij koji skuplja, bira i predstavlja novinarske / uredničke ponude treće strane, bez prezentacije kao cjelovite ponude”. U jednoj verziji MStV je sadržavao i popis digitalnih medijskih posrednika od pretraživača do društvenih mreža i agregatora vijesti, tako da bi u konačnoj verziji mogao obuhvatiti i platforme poput Google Newsa, Facebooka i Apple Newsa.

Za digitalne kompanije koje posluju širom svijeta, MStV predviđa nova pravila koja se tiču ​​transparentnosti i nediskriminacije. U skladu s odredbama o transparentnosti, od velikih internetskih platformi koje djeluju na globalnom tržištu tražiti će se informacije o tome kako rade njihovi algoritmi. U okviru toga, kako se navodi u dokumentu, tražiti će se kriteriji algoritama za pristup sadržajima i njihovom pronalaženju, ključni kriterij agregiranja odnosno izbora sadržaja, njegovog predstavljanja… Platforme pri tome trebaju biti transparentne kod bilo kakve izmjene u svojim kriterijima. Platforme, odnosno news agregatori moraju imati ravnopravan odnosno objektivan odnos prema sadržajima bez diskriminacije tako da davatelj novinskog sadržaja, ukoliko smatra da je zapostavljen, može uložiti žalbu državnom regulatoru.

Podijeli:

 

Vezane objave