Poseban žiri Hrvatskog novinarskog društva (HND) koji jednom godišnje dodjeljuje zajedno s tehnološkim gigantom SAP-om i drugim suradnicima SAP ICT Journalist Prize ove je godine dodijelio nagradu za najbolji novinarski rad suradniku Mreže novinaru Gordenu Knezoviću, dok je nagrada za najbolji urednički rad pripala  Draganu Petricu za emisiju u produkciji Buga i N1.

Nagrada za najbolji novinarski rad dodijeljena je za temu broja u Mreži 1/2019 Digitalni copyright Direktiva o autorskim pravima.

 

Autorsko pravo u digitalnoj ekonomiji, ili preciznije ekonomiji digitalnih platformi, postaje sve aktualnije samim time što je upravo počeo teći dvogodišnji rok prilagodbe Direktive o autorskim pravima u digitalnoj ekonomiji u nacionalna zakonodavstva članica Europske unije. No, što je još važnije ona je dio strategije Jedinstvenog digitalnog tržišta Europske unije kojom se želi izgraditi globalna konkurentnost europske ekonomije u vrijeme snažne globalne konkurencije iz SAD, Kine i drugih vodećih tehnoloških zemalja, u vrijeme snažnog gospodarskog utjecaja digitalnih divova iz tih zemalja na otvorenom europskom tržištu.

Digitalni copyright Direktiva o autorskim pravima otvara i jedno od ključnih pitanja koje donosi digitalizacija – globalni komunikacijski izazov koji otvara globalno pitanje: je li potrebno postići društveni, globalni konsenzus o neutralnosti, slobodama, osnovnim načelima na internetu, u digitalnom svijetu globalno pa tek onda rješavati pojedinačna neslaganja kakav je slučaj s autorskim pravima u Europskoj uniji ili je bolje rješavati pojedinačne probleme pa tek onda izgrađivati neki okvirni globalni konsenzus.

Takvo pitanje u suštini nije novo jer je prisutno od ranije u pojedinim praktičnim društvenim kontekstima i još više u znanstvenim raspravama u socijalnim znanostima. Naime, u društvenim je pitanjima konsenzus nešto što nadilazi normativne odluke. Za društveni je diskurs poželjno, a nerijetko i nužno, postići konsenzus bilo na mikro razini (lokalne jedinice, gradovi…), mezo razni (nacija, država, regija) ili pak na globalnoj razini poput pitanja o korištenju nuklearnog oružja, emisijama štetnih plinova…

Digitalizacija je pak taj metodički obrazac iz teorijskog diskursa značajno približila više stvarnim društvenim procesima ali i sama otvorila niz novih pitanja koja zahtijevaju upravo takva konsenzusna rješenja.

„Mislim da smo dostigli trenutak u kojem bi postizanje globalnog konsenzusa o neutralnosti, slobodama i drugim osnovnim načelima na internetu u digitalnoj domeni bio itekako poželjan. Put do toga teško da će biti lagan, kao što smo vidjeli iz recentnog primjera o konvenciji o sigurnosti kibernetičkog prostora koju je svjetska zajednica dogovorila, ali joj nisu pristupile SAD, Kina, Rusija, Izrael, Sjeverna Koreja, Iran i druge zemlje. Činjenica je da je globalni sustav multilateralnog dogovaranja raskliman i da se zadnjih godina uspijeva postići samo rijetki globalni konsenzus, a previše pitanja rješava se bilateralno u nemogućnosti postizanja šire suglasnosti. Ne vjerujem da je pitanje reguliranja interneta drugačije, tako da ne očekujem nagli pomak. Uslijed važnosti interneta očekujem da će pitanje rasti po značenju i ostati na vrhu pregovaračke agende i da će se prije ili kasnije nova, cjelovitija pravila interneta kakav nam je potreban čovječanstvu ipak iskristilizirati i regulirati na odgovarajući način“, navodi stručnjak za pravo intelektualnog vlasništva, član niza međunarodnih pravnih organizacija Mladen Vukmir.

U nizu pitanja koje otvara tema Digitalni copyright Direktiva o autorskim pravima je i budućnost medija u vladavini ekonomije digitalnih platformi, prije svega u Europi pa i kod nas u Hrvatskoj, što će biti jedna od slijedećih velikih tema Mreže.

Podijeli: