IFA Global Press Conference 2018, Rim

Nekoliko mjeseci prije održavanje IFA-e, najvećeg europskog sajma potrošačke elektronike koji se početkom rujna svake godine održava u Berlinu, organizatori ove manifestacije – njemačka tvrtka Messe Berlin i analitička kuća GfK – tradicionalno su predstavili trendove na tržištu potrošačke elektronike tijekom IFA Global Press Conferencea, održanog ovaj put u Rimu. Cilj ove konferencije je okupiti 5% najutjecajnijih tech novinara iz cijelog svijeta koji izvještavaju svake godine s IFA-e te im, zajedno s nekolicinom izlagača, otkriti što mogu očekivati krajem ljeta kada dođu u Berlin. IFA se, zbog svojih enormnih gabarita, a samim time i efekta kojeg ima na globalno tržište novih tehnologija, ne može naprosto nazvati „sajmom“ – to je jedan od tri ključna događaja u godini koji određuje trendove čitavog tržišta i prirodno je da organizatori itekako pomno istražuju to tržište u mjesecima prije sajma, kako bi sadržaj – bilo izlagački, bilo konferencijski – prilagodili kurentnim potrošačkim putanjama.

Rezultati tih istraživanja predstavljeni su u Rimu pred 300 tech novinara, što znači da ih IFA-u posjeti svake godine gotovo 6.000, čineći berlinsku manifestaciju jednom od 10 najvećih medijskih događaja na svijetu u godini uopće (uz, primjerice, Super Bowl , ZOI ili nogometni World Cup).

Jens Heithecker, izvršni direktor IFA-e, Messe Berlin

Zanimljivo je, stoga, bilo čuti konkretne brojke koje prate globalni rast tržišta potrošačke elektronike i kućanskih aparata, potaknute – kako tvrde u GfK i Messe Berlinu – intenzivnim predstavljanjem tehnoloških inovacija. Tržište raste svugdje u svijetu (uz iznimku nekoliko afričkih zemalja), a kada je riječ o Europi, zanimljivo je da se upravo Hrvatska našla među tri zemlje u kojima je u posljednjih dvanaest mjeseci zabilježen najveći porast, od 11%. Bolje od Hrvatske na toj listu su Španjolska i – Ukrajina. Dakako, optimistični rezultat posljedica je i činjenice što se u „najžešćoj krizi“ koda nas (i u Španjolskoj i Ukrajini) kupovalo puno manje nego drugdje, pa je time stvoren prostor za dobre brojke danas.

Od uređaja koji generiraju takav porast najviše se kupuju veliki kućanski aparati, poput bijele tehnike, zatim mobiteli i mali kućanski aparati, kakvi su usisivači, aparati za kavu i slično.

Globalno gledano, stvari ipak stoje malo drugačije i puno jasnije dočaravaju kuda će se kretati tržište elektroničkih uređaja i koje će tehnologije prevladati. Sklonosti potrošača ka kupnji determinirani su – tvrde organizatori IFA-e – generacijskom skupino kojoj pripadaju, pa su tako potrošače podijelili u pet starosnih skupina. Njihove želje i odluke o kupnji uvjetovane su obrascem ponašanja koje je za njih karakteristično, a koje je određeno „suživotom“ kojeg su imali s tehnologijama tijekom odrastanja. Posljednjih desetljeće i pol tako su najagilniji potrošači bili tzv. „millennialsi“ – oni koji su rođeni između 1982. i 1996. godine, čije je ponašanje bilo ponajviše uvjetovano globalizacijom, obzirom da su odrastali uz Internet kao najaktualniju tehnološku „novotariju“.

Od ove godine, međutim, pa tako i od ovogodišnje IFA-e, najveći potrošači, to jest kupci koji će generirati najveći dio lukrativnosti tržišta potrošačke elektronike, bit će sljedeća generacija, slijednici millennialsa, koji su nazvani iBrainesima. Rođeni su između 1997. i 2011. godine i ponašanje im je uvjetovano digitalizacijom. Od rođenja im je – putem ekrana koji ih okružuju – dostupno sve, uvijek i bilo gdje. Ne poznaju „čekanje“ na sadržaj, služe se desecima komunikacijskih kanala istovremeno, a od svojih elektroničkih uređaja očekuju da im ispunjavaju želje neovisno o tome kojeg od njih koriste, na kojem mjestu i u koje doba.

Tehnologija koja ponajbolje odgovara takvom obrascu ponašanja je prepoznavanje govora, temeljeno na umjetnoj inteligenciji i „deep learningu“, pa će se tako rapidni rast glasom upravljanih uređaja kakvog smo vidjeli posljednjih godinu-dvije u SAD-u sada dogoditi i u Europi. Očekuje se da će na IFA-i biti predstavljen enormno velik broj „pametnih zvučnika“ s ugrađenim „pametnih asistentima“, ali i niz drugih bežičnih, pametnih, prenosivih uređaja čija se tržišna eksplozija tek očekuje krajem ove godine, poput pametnih satova, bežičnih slušalica i – dakako – mobitela. Na IFA-i će, više nego ikada, biti predstavljeno uređaja iz upravo spomenutih kategorija, dok će tehnologije ekrana i dalje napredovati, potaknute upravom tom „stečenom“ željom za dostupnošću svega svugdje. Vidjet ćemo tako u Berlinu i 8K ekrane na komercijalnim televizorima, sve više mobitela s 4K ekranima, ekrane s ugrađenim senzorima, savitljive ekrane, prozirne ekrane, i tako dalje…

iBrainesi su skloniji potrošiti više novca na tehnološke uređaje od svojih prethodnika (roditelja?), što se osjetilo već kroz 2016. i 2017. godinu. Konkretno, u 2016. je – u prosjeku u cijelom svijetu – cijena koju su kupci bili spremni platiti za mobitel bila 315 dolara, a u 2017. je narasla na 320 dolara. Ove godine raste još više, dok će sljedeće – kada iBrainesi preuzmu potrošački primat globalno – narasti rapidno više. Slična istraživanja, dakako, provode i proizvođači mobitela, pa ne čudi što smo u posljednje vrijeme počeli viđati telefone koji koštaju 1.000 dolara (ili eura), pa i više. Očigledno, u budućnosti ćemo viđati i skuplje telefone jer su ih nove generacije spremne platiti.

S 2016. na 2017. na sličan je način narasla i prosječna cijena prodanog televizora, s 488 na 502 dolara, kućnog audio sustava s 265 na 272 dolara, digitalnih kamera s 536 na 546 dolara, perilice rublja s 347 na 351 dolar i usisivača sa 145 na 149 dolara. Tržište pametnih nosivih uređaja, pak, u istom je razdoblju poraslo sa 116,6 milijuna na 160,5 milijuna prodanih primjeraka, što je rast od 38%. Ukupna vrijednost tih uređaja je porasla sa 14,4 milijarde dolara na 20,8 milijardi dolara, što je rast od 44%, pa je očito da smo lani bili spremni platiti više za nosivi uređaj nego preklani. Ove godine se očekuje da će ovo tržište narasti na 211,1 milijun primjeraka te da će vrijediti 28 milijardi dolara, što je ponovno golem rast vrijednosti od čudesnih 35% u samo godinu dana… Sličan porast bilježe i bežične slušalice i prijenosni audio uređaji.

Uz sve ovo u Rimu je najavljeno i kako auto-industrija postaje srodna industriji novih i bežičnih tehnologija – iBrainesi će, naime, i od svojeg automobila htjeti da im ispunjava slične želje kao i mobitel i to odmah, sada, odmah! Utoliko, organizatori IFA-e su potpisali ugovor s organizatorima Geneva Motor Showa – najvećeg svjetskog sajma automobila – s kojim će, zajedno, tijekom zadnja dva dana IFA-e, u Berlinu, održati i auto sajam na kojem će se moći vidjeti aktualni automobili s tehnološki najnaprednijim inovacijama. Očigledno najveća, najzanimljivija i najatraktivnija IFA do sada održat će se od 31. kolovoza do 5. rujna, a tijekom prve večeri sajma svečano će biti uručene i ovogodišnje EISA Awards, najcjenjenije nagrade za izvrsnost elektroničkih uređaja na svijetu, u čijem žiriju – kao jedini predstavnik Hrvatske – sudjeluje i Bug.

Podijeli: