Američki su mediji objavili da tvrtka Clearview AI najmanje 2 godine prodaje najsofisticiraniji svjetski softver za prepoznavanje lica Clearview pojedinim državnim sigurnosnim institucijama u SAD.

Softver pretražuje slike dostupne na društvenim mrežama i navodno je toliko sofisticiran da može čak prepoznati pojedinca čak i ako im je lice zatamnjeno ili nije u potpunosti vidljivo. Aplikacija navodno ima oko 75% točnosti. Naravno s saznanjima o takvom softveru uslijedile su zabrinute i upozoravajuće reakcije različitih nevladinih organizacija za zaštitu ljudskih prava nazivajući takav softver, odnosno njegovu primjenu zastrašujućom i distopijskim.

Kako Clearview funkcionira

Iz čisto praktičnih razloga nerijetko sam se pitao zašto Internet nema pretragu fotografija, naime kod nekih fotografija mi je za posao trebala informacija ili provjera tko je na fotografiji ili mi je trebao autor fotografije, odnosno izvor. No, za razliku od pretrage riječi to jest pojmova kod fotografija nije bilo te mogućnosti. Napokon takva mogućnost postoji ali samo za probrane službe u SAD. Kako navodi The New York Times Clearview funkcionira tako što uspoređuje fotografiju s bazom podataka u kojoj je više od 3 milijarde fotografija, najčešće prikupljenih s Facebooka, Venma, YouTubea te s drugih lokacija na Internetu. Kako prenose američki mediji, osnivač kompanije Hoan Ton-That priznao je da Facebook zna da Clearview koristi fotografije s te društvene mreže. Teorijski bi svatko mogao snimajući na javnom prostoru učitavanjem bilo koje snimljene osobe (vrlo je malo onih koji uopće nemaju nikakve podatke online) pronaći njeno ime i ostale informacije. No, aplikacija nije javno dostupna nego ju koriste samo službe za provođenje zakona u SAD, uključujući FBI. Kod primjene aplikacije neophodna je baza fotografija tako da njena primjena kod korisnika bez dovoljne baze podataka fotografija ne može biti ni učinkovita. No, agencije kao što je FBI, imaju fotografije putovnica, vozačkih dozvola i drugih osobnih dokumenata s preko 641 milijun fotografija stanovnika SAD. Iz Clearview AI tvrde, kako prenose američki mediji, da će aplikacija biti dostupna samo policijskim i sigurnosnim službama u SAD. Iz tih službi tvrde kako će ju koristiti za rješavanje zločina. Iz nevladinih organizacija naravno ukazuju na problem zloporabe takve aplikacije odnosno na nepostojanje kontrole njene primjene prije svega jer u SAD još nema zakonske regulative io tehnologijama prepoznavanja lica, primjeni umjetne inteligencije, korištenja biometrijskih podataka… To je samo jedan od brojnih primjera kako je digitalna tehnologija u svim segmentima ispred zakonodavstva.

Clearview je možda primjer tehnologije koji je najdalje otišao u mogućnostima koje predstavljaju rizik za privatnost građana, Jednostavno rečeno, svaki izlazak na ulicu više ne može biti privatan.

Kako je nastao Clearview?

Prema The New York Timesu, iako Clearview AI svoju tehnologiju policijskim snagama prodaje od 2017. godine, javnost je za to saznala tek 2019. godine, kada se njeno ime pojavilo u sudskim dokumentima u slučaju jedne pljačke na Floridi.

Ono što će postati softver Clearview započelo je 2016. godine, kada je australijski poduzetnik Hoan Ton-That upoznao Richarda Schwartza, bivšeg pomoćnika osobnog odvjetnika predsjednika Donalda Trumpa, Rudyja Giulianija, kada je on bio gradonačelnik New Yorka. Njih dvojica su angažirao inženjere kako bi radili na njihovoj aplikaciji. Kada su došli na ideju da softver prodaju američkim policijskim snagama, privukli su pažnju velikih ulagača.

Jedan od velikih investitora u Clearview bio je suosnivač PayPala Peter Thiel koji je tužio medijski blog Gawker koji je pokrenuo priču o Thielovom financiranju Clearviewa.

Times je izvijestio da su poslovi Clearview AI od početka mutni. Osnovač kompanije dugo nije želio javno istupati. Kad je Ton-That napokon progovorio za medije, priznao je da u njegovom programu postoji kôd koji će omogućiti policiji da nosi naočale povećane stvarnosti i moći će reći ime, posao i mnoštvo drugih podataka o osobi koju vidi na ulici. Međutim, negirao je planove da se ta tehnologija zaista ikome proda.

Ni EU nije imuna na prepoznavanje lica

Američki policajci i agenti FBI-ja s naočalama opremljenih kamerama i softverom Clearview povezanim s ogromnim bazama fotografija stvarnih osoba skupljenih na tko zna kakav sve način zasigurno nisu najgori primjeri primjene sofisticirane tehnologije bez kontrole. Naime takva primjene tehnologije služi i za rješavanje zamršenih kriminalnih slučajeva poput zlostavljanja djece, identifikaciju nepoznatih počinitelja, rješavanje prijevara identiteta u bankama… Problem je nepostojanje kontrole takvih aktivnosti. Za razliku od SAD gdje se u svim institucijama preispituje svaki segment primjene prepoznavanja lica i umjetne inteligencije u Kini, na primjer, kao zemlji autoritarne vlasti moguće je čak i usvajanje zakona prema kojemu se, na primjer, od prosinca prošle godine zahtjeva od svih koji kupe SIM karticu obvezno skeniraju lice i aplikaciji za registriranje svojeg pametnog telefona i broja.

Ni Europa nije imuna na nekontrolirano korištenje prepoznavanja lica premda se dužnosnici Europske unije izrazito zalažu za etične principe primjene tehnoloških rješenja te su stanovnici EU zaštićeni Općom uredbom o zaštiti podataka (General Data Protection Regulation GDPR). Na primjer, kroz EU program financiranja znanstvenih i tehnoloških  istraživanja Obzor 2020 financiran je projekt iBorderCtrl koji ima za cilj stvaranje automatiziranog sigurnosnog sustava na granici kako bi se otkrila obmana na temelju tehnologije prepoznavanja lica i mjerenja mikroizražaja. Ukratko, EU je potrošila 4,5 milijuna eura na projekt kojim se otkriva da li posjetitelj kontinenta laže ili ne, postavljajući im 13 pitanja ispred web kamere.

Podijeli:

 

Vezane objave