Zastupnik Europskog parlamenta iz njemačke Piratske stranke Patrick Breyer tužio je Europsku komisiju odnosno Izvršnu agencija Europske unije za istraživanje (Research Executive Agency REA) Europskom sudu pravde u Luksemburgu tražeći objavljivanje dokumenata o etičkoj ocjeni, pravnoj prihvatljivosti, marketingu i rezultatima projekta Inteligentni prijenosni sustav granične kontrole (Intelligent Portable Control System iBorderCtrl), projekta koji se bavi istraživanjem novih tehnologija za kontrolu useljavanja stranaca u Europsku uniju, poput uvođenja automatiziranog otkrivanja laži, odnosno na odobrenje i izvršenje istraživačkog projekta iBorderCtrl. Breyer tvrdi kako otkrivanje dokumenata koji se odnose na odobrenje i izvršenje istraživačkog projekta iBorderCtrl ne bi negativno utjecalo na zaštitu komercijalnih interesa članova konzorcija koji sudjeluju u njegovoj izradi te traži pristup dokumentima kojima se odobrava projekt a ne samo dokumente o izvršenju istraživačkog projekta koje je Europska komisija odobrila objaviti.

Breyer traži objavljivanje dokumenata o etičkoj ocjeni, pravnoj prihvatljivosti, marketingu i rezultatima projekta kako bi javna financiranja istraživanja bila u skladu s temeljnim pravima EU-a.

Patrick Breyer, zastupnik Europskog parlamenta iz njemačke Piratske stranke

Pseudoznanstvene hipoteze

Projektom se nastojao postići komercijalni program koji umjetnom inteligencijom na video snimci lica osoba prema njihovom izrazu otkriva lažna svjedočenja. Za projekt je odobreno 4,5 milijuna eura iz programa Horizon 2020. IBorderCtrl-ov sustav za otkrivanje laži razvili su u Engleskoj istraživači sa Sveučilišta Manchester Metropolitan, koji kažu da tehnologija može prihvatiti mikro geste koje osoba čini dok odgovara na pitanja na računalu, analizirajući njihov izraz lica, pogled i držanje tijela. Virtualno testiranje vrši se na način da virtualni policajaca postavlja pitanja putniku prije nego što mu bude odobren prolazak EU granice. Sustavu se može prijaviti i online na web stranici projekta, učita se slika putovnice.

Projekt iBorderCtrl testiran je od Agencije za granicu i obalsku stražu Europske unije Frontex u Mađarskoj, Latviji i Grčkoj između rujna 2016. i kolovoza 2019. godine, a sredstva su raspoređena između 13 privatnih ili profitnih subjekata u više država članica (uključujući Veliku Britaniju, Poljsku, Grčku i Mađarsku). Izvješće o projektu trebalo je biti objavljeno 2020. godine ali još nije predstavljeno javnosti.

Breyer uspoređuje iBorderCtrl s nedavnim pokušajima u SAD oživljavanja frenologije primjenom strojnog učenja kako bi se iz oblika lica izvukle osobine ličnosti. Znanstvenici su takva nastojanja nazvali protuznanstvenim.

Europski nadzornik za zaštitu podataka (European Data Protection Supervisor EDPS) izrazio zabrinutost zbog neusklađenosti znanstvenih istraživanja i zakona o zaštiti podataka koje financira EU, napisavši u preliminarnom mišljenju prošle godine: „Preporučujemo intenziviranje dijaloga između tijela za zaštitu podataka i etičkih odbora za ocjenu za zajedničko razumijevanje kojih se aktivnosti kvalificiraju kao istinsko istraživanje, EU kodeksi ponašanja za znanstveno istraživanje, bliže usklađivanje između okvirnih programa EU-a za istraživanje i standarda zaštite podataka i početak rasprave o okolnostima u kojima pristup istraživača podacima privatne tvrtke mogu se temeljiti na javnom interesu.“

virtualni policajac IBorderCtrl-a

Sastanci s neregistriranim lobistima

Prema istrazi nevladine organizacije Europska opservatorija (CEO) objavljenoj u petak 5, veljače 2021. godine predstavnici Frontexa sastali su se s nizom neregistriranih lobista koji predstavljaju industriju oružja, nadzora i biometrije.

Kako se Frontex širi na što je namijenjeno stotine milijuna eura iz EU fondova, uključujući stvaranje 10.000 graničnih korpusa, agencija je sve više davala privilegiran pristup industriji bez odgovarajuće transparentnosti.  CEO je analizirao 136 dokumenata dobivenih na dobijenih zahtjev pristupu informacijama te tvrdi kako je Frontex od 2018. godine u izvješću Europskom parlamentu naveo kako su se njihovi predstavnici susretali samo s registriranim lobistima kod Registra transparentnosti EU-a.

No, uvidom u dokumente  CEO tvrdi kako su se predstavnici Frontexa 2017. godine, godine za koju je službeno navedeno da nisu imali sastanke s lobistima, imali najmanje četiri sastanka na kojima su sudjelovali  predstavnici 24 privatne organizacije, uglavnom iz privatnih tvrtki, a više od polovice (58 posto ili 14 organizacija) predstavnika nisu u Registru transparentnosti EU-a.

CEO je utvrdio kako su se predstavnici Frontexa od 2017. do 2019. sastajali s 138 privatnih organizacija: 108 tvrtki, 10 istraživačkih centara, 15 sveučilišta i jednom nevladinom organizacijom. (foto: IBorderCtrl, Wikimedia)

Podijeli:

 

Vezane objave