MSD28: Pitanja morala i tehnologije
Održali smo čak dvadeset i osmi Mreža Smart Day (MSD28) , partner nam je bio tvrtka Megatrend poslovna rješenja, a tema Umjetna inteligencija upoznaje svijet.
Uvodno predavanje održala je Anđelka Strajher, predsjednica uprave, Megatrend poslovna rješenja. Upoznala nas je s najnovijim trendovima i upotrebom elemenata umjetne inteligencije kod nas i u svijetu. Ukazala je na činjenice na koji način umjetna inteligencija mijenja poslovanje predstavivši ukratko četiri rješenja primjene umjetne inteligencije kroz njenu primjenu u zdravstvu, stvaranje veće vrijednosti u poslovanju, automatiziranje poslovnih procesa i odlučivanja te stvaranje novih poslovnih modela.
Navela je kao prednost umjetne inteligencije što poslovni lideri u njoj vide priliku za stvaranje povećanju prihoda a manje u smanjenju troškova poslovanja. Međunarodna istraživanja ukazuju da poslovni lideri planiraju povećanje ulaganja u umjetnu inteligenciju, njih čak 95 posto, dok ih 85 posto umjetnu inteligenciju smatraju strateškom odrednicom za poslovanje. Zaključila je kako su za razvoj poslovnih modela temeljnih na umjetnoj inteligenciji ključni podaci, stručnjaci i povjerenje u umjetnu inteligenciju te da nema umjetne inteligencije bez informatičke infrastrukture.
Uslijedila je panel diskusija koju je moderirao Oleg Maštruko, glavni urednik Mreže. Sudjelovali su Maja Vekić-Vedrina, rukovoditeljica odjela za poslovnu analitiku, Atlantic Grupa; Dean Kosty, direktor IT Infrastrukture i Operacija, Atlantic Grupa; Renato Telen, voditelj odjela tehnoloških rješenja i podatkovnog centra, Megatrend poslovna rješenja i Marina Pavlić, viša specijalistica za istraživanje i strateško planiranje, Odašiljači i veze te nagrađivana autorica Mreže.
Dean Kosty objasnio je primjenu autonomnog skladišnog robota Gideon Brothersa u Atlantic grupi koji radi u skladištu u kojem rade i ljudi.
Maja Vekić Vedrina naglasila je važnost edukacije o podacima u eksperimentalnoj fazi primjene umjetne inteligencije u poslovnim procesima kao jednog od uvjeta za stvaranje odjela za znanost o podacima (date science) kakav su formirali u Atlantic grupi. Odjel prati razvoj znanosti o podacima i traži mogućnosti njene primjene u poslovanju. Istaknula je kako u primjeni umjetne inteligencije nema utabanih staza nego tvrtke trebaju biti spremne na rizik i eksperimentiranje.
Spomenula je i kako podaci nisu korisni samo velikim tvrtkama nego da postoji niz primjera u kojima lokalne tvrtke primjenjuju umjetnu inteligenciju na osnovu lokalnih podataka za lokalna rješenja.
Renato Telen podsjetio je kako su umjetnom inteligencijom postignuti značajni uspjesi poput uspješnosti s otkrivanjem raka kože. Podsjetio je kako velike internetske platforme imaju niz usluga (poput Google translate, Google Book, Google Map…) koje, uz to što su usluge, za platforme prije svega imaju značaj u prikupljanju mnoštva korisnih podataka.
Marina Pavlić smatra kako je umjetna inteligencija u suštini dodatna usluga za sve ostale digitalne tehnologije, odnosno da neće biti digitalnih usluga bez primjene umjetne inteligencije. Kao primjer je navela internet stvari (IoT) u kojem se očekuje primjena umjetne inteligencije i u senzorima kako bi se time unaprijedila rješenja. Također se dotakla pitanja učenja umjetne inteligencije o moralu, izazovu za sve koji se bave humanističkim disciplinama.