Ministri financija Europske unije početkom rujna imali su jednu od rasprava u nizu o prijedlozima za usvajanje poreza za digitalno gospodarstvo do kraja godine. Bio je to čak četvrti takav sastanak od početka godine no ni poslije njega vlade članica Europske unije nisu približile stajališta, suglasne su uglavnom samo kako porezna pravila za digitalno gospodarstvo treba mijenjati, odnosno uvesti poreze za digitalne usluge.

Trgovinski rat sa SAD i tehnološke prepreke oporezivanja

Iz Luksemburga i Irske, članica EU u kojima je uglavnom sjedište najvećim internetskim tvrtkama iz SAD, zalažu se da se oporezivanje digitalnog gospodarstva veže za globalnu reformu oporezivanja takvih djelatnosti, odnosno za globalni dogovor u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (Organisation for Economic Cooperation and Development  OECD) o kojemu se već godinama raspravlja bez uspjeha i na vidiku nema nema kompromisa jer je među najsnažnijim nacionalnim ekononomijama u svijetu velika razlika u stavovima.

Nordijske članice EU (Švedska, Finska i Danska) oprezne su kod uvođenja privremenog poreza jer smatraju kako će on najvećim dijelom pogoditi tvrtke iz SAD te za posljedicu može imati negativnu reakciju s druge strane Atlantika. Finski ministar financija Petteri Orpo čak je upozorio kako bi “troškovi administriranja digitalnog poreza bili veći od prihoda”, zbog, kako smatra, ogromne složenost provedbe takvog oporezivanja. Problemi su i tehnološke prirode u provedbi dijeljenja prihoda između država članica Unije. Nadalje, porast VPN-a, automatiziranih boot i drugih aplikacija lako dostupnih za skrivanje proxy ID-ova moglo bi znatno iskomplicirati povezivanje poreza na korisnikovu lokaciju.

Petteri Orpo. ministar financija Finske

Članice EU poput Francuske i Italije, te Velike Britanije, Belgije i Španjolske koje tvrde kako su izgubile milijarde eura poreznih prihoda zbog sadašnjem modela oporezivanja internetskih divova poput Applea, Googlea, Facebooka, Amazona, Alibabe.., žele uvođenje poreza što prije. Podržavaju prijedlog Europske komisije o uvođenju privremene porezne stope od 3 posto na prihode digitalnih tvrtki u mjestu gdje ostvaruju prihod.

Porez GAFA

U ožujku ove godine, Europska komisija je predložila prijedlog oporezivanja u digitalnom gospodarstvu. Prijedlog koji je napravljen u Europskoj komisiji početkom ove godine izravni je odgovor na činjenicu da velika digitalna poduzeća plaćaju prosječno polovicu porezne stope koju plaćaju tvrtke s tradicionalnim poslovnim modelima. Iz EK su izrazili zabrinutost ne samo zbog milijardi eura poreznih gubitaka nego i zbog narušavanje ravnopravne tržišne konkurencije. Internetski divovi, velike tehnološke tvrtke koje izbjegavaju plaćanje poreza u EU među 10 su globalnih tvrtki s najvećom tržišnom kapitalizacijom, a ipak profitiraju od rupa (tax loopholes) u europskom ali i globalnom poreznom režimu.

Prijedlog obuhvata sveobuhvatnu reformu pravnih propisa o porezu na dobit koji određuju poreznu obvezu “gdje tvrtke imaju značajnu interakciju s korisnicima putem digitalnog kanala” tamo i plaćaju porez. Takva reforma omogućila bi europskim članicama naplatu poreze od tvrtki koje stvaraju dobit, ali nemaju fizičku prisutnost u toj zemlji, dakle isključivo na temelju mjesta gdje se nalaze njihovi korisnici.

Do uspostave takve porezne reforme Europska komisija predlaže privremeno porezno rješenje za reguliranje aktivnosti digitalnih tvrtki koje postojeći porezni sustav ne obuhvata. Uveo bi se privremeni porez na online oglašavanja i prodaju korisničkih podataka od 3 posto. Takav prijedlog poreza kolokvijalno je nazvan porez GAFA za ciljanja četiri digitalna diva Googlea, Applea, Facebooka i Amazona. Takvim privremenim oporezivanjem bile bi obuhvaćene samo digitalne tvrtke s globalnim prihodima od 750 milijuna eura i prihodima u EU od 50 milijuna eura.

Prijedlog EK podrazumjeva da za oporezivanje digitalnih tvrtkinije potrebno njihovo fizičko predstavništvo u nekoj od članica EU, dovoljno je da u toj zemlji ostvaruju prihod. Smatraju kako je nedopustivo da te tvrtke svoje enormne prihode prebacuju u članicu EU gdje im to odgovara i u kojoj plaćaju manji porez.

Austrija koja je predsjedavajuća EU u drugoj polovici ove godine želi u svojem mandatu uvesti privremeni porez kako ga je predložila Europska komisija. Naime, dok se čeka globalni sporazum kroz OECD i dogovor u EU nije isključeno da pojedine članice Unije same uvedu porez digitalnim tvrtkama. Prema informacijama iz diplomatskih krugova u Bruxellesu već jedanaest članica EU razmatra uvođenje poreza digitalnim tvrtkama ukoliko se do kraja godine ne postigne dogovor na razini Unije.

Zbog različitih stavova pojedinih članica EU iz Austrije, kako navodi Reuters, predlažu kompromisno rješenja da se privremenim rješenjem ne oporezuje podatkovni promet nego samo digitalno oglašavanje što bi se, prije svega odnosilo na Google i Facebok, dok bi se virtualna trgovina, poput Amazona i Alibabe, oporezivala po posebnoj stopi.

Olaf Scholz, ministar financija Njemačke

Njemačka se predomislila?

Njemački ministar financija Olaf Scholz smatra kako uvođenje tzv. digitalnog  poreza treba temeljitu raspravu te da je dogovor na razini EU moguće postići do kraja godine. Od kada je preuzeo dužnost ministra financija u ožujku ove godine Scholz je, za raziliku od svojeg predhodnika koji je zagovarao uvođenje poreza, zauzeo opreznije pristup oporezivanju digitalnih tvrtki iz SAD. U Bruxellesu su takvu promjenu stava Njemačke protumačili kako Berlin ne želi dodatno ugroziti svojoj automobilskoj industriji tržište u SAD.

Bruno Le Maire, ministar financija Francuske

Ministar financija Francuske, članice EU koja se sada najsnažnije zalaže za uvođenje poreza, Bruno Le Maire smatra kako bi dobar kompromis bio da odluka o uvođenju privremenog poreza ima odredbu o njegovom ukidanju, odnosno datum isteka (a sunset clause) čim se postigne dogovor o porezu u digitalnom gospodarstvu na globalnoj razini, odnosno u OECD-u. Njegovo je mišljenje kako bi takva odredba ublažila reakcije iz SAD-a. Le Maire također smatra kako Irskoj i Luksemburgu, članicama u kojima su uglavnom sjedišta globalnih internetskig divova, treba nadoknaditi dio gubitka poreza kada dođe do izmjene poreznog sustava. Irski ministar financija Paschal Donohoe je na prijedlog iz Pariza ostao suzdržan ostajući pri stavu kako treba čekati globalni sporazum.

Paschal Donohoe, ministar financija Irske

U posljednje je vrijeme i Malta izrazila svoje neslaganje s uvođenjem privremenog poreza tako da je vrlo teško za vjerovati da će se članice EU do kraja godine usuglasiti oko uvođenje privremenog poreza digitalnim tvrtkama. Nepostizanje takvog dogovora bio bi težak udarac osobito francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu, koji je to pitanje postavio kao prioritet u svojem političkom programu. Kako se Njemačka sve više udaljava od potpore privremenom porezu posljedica bi mogla biti i da se pribjegne pojedinačnim rješenjima pojedinih članica EU, prije svega onih 11 koje već imaju pripremljena svoja nacionalna rješenje. S druge strane u EU su iduće godine izbori tako da ostaje za vidjeti koliko će oni utjecati na konačno rješenje, za sada, nepomirljivih stavova.

Podijeli: