Četrnaesto izdanje Advanced Techology Daysa, jednog od najvećih okupljanja hrvatske IT zajednice, tijekom dva dana 5. i 6. prosinca 2018. godine donijelo je 67 predavanja. Na konferenciji je 600 IT stručnjaka moglo birati između predavanja podijeljenih u pet programskih smjerova, koja su se održavala paralelno u dvoranama zagrebačkog Plaza Event Centra.

Prvi dan Advanced Technology Days (ADT) u zagrebačkom Plaza Event Centru okupio je više od 550 IT stručnjaka koji su mogli birati između 30 predavanja i okruglog stola na temu GDPR-a. Konferenciju organizira hrvatska IT zajednica koju predstavlja 12-člani programski odbor, a vodeće teme uključuju Microsoft tehnologije, umjetnu inteligenciju, IoT i blockchain.

Advanced Technology Days 14 organizira hrvatska IT zajednica uz operativnu podršku agencije MPG. Ove godine članovi programskog odbora su Marin Franković, Filip Glavota, Luka Gospodnetić, Bernardin Katić, Petar Kovačević, Saša Kranjac, Tomislav Lulić, Domagoj Pavlešić, Ilija Ranogajec, Tomislav Tipurić, Nenad Trajkovski i Vedran Vučetić.

Konferenciju su otvorili članovi programskog odbora Domagoj Pavlešić i Tomislav Tipurić. Prokomentirali su najveće novosti predstavljene tijekom online konferencije Microsoft Connect() i najavili sadržaj ATD-a podijeljen u pet novih programskih smjerova (DevOps, Hybrid, Data, Business IT i Trends).  U programu ADT-a prvoga dana je sudjelovalo 35 domaćih i stranih predavača.

Teme konferencije prvoga dana bile su, među ostalim, mogućnosti Azure Databricksa, platforme za analizu optimizirane za Microsoft Azure, sustav za pohranu podataka Azure Storage, Azure DevOps… Tijekom okruglog stola GDPR – godinu dana kasnije Igor Pavleković (Microsoft) moderirao je raspravu u kojoj su sudjelovali Domagoj Pavlešić (Dizzy.hr), Dubravko Hlede (Rimac automobili) i Alen Delić. Razgovaralo se o tome koliko je primjena GDPR-a promijenila poslovanje tvrtki i utjecala na korištenje podataka. Hlede je istaknuo kako je prije svega potrebno osvijestiti da GDPR nije jednokratan projekt, već dugoročan proces te da oni koji koriste podatke moraju usvojiti nove principe djelovanja. Pavlešić je na primjeru konferencijskog softvera koji je morao usklađivati s GDPR-om komentirao da tehnička implementacija nije bila zahtjevna, no da, generalno gledajući, rad otežava to što je zadatak kada je riječ o GDPR-u prilično nedefiniran, odnosno često ovisi o različitim tumačenjima Odredbe. Delić smatra da ljudi još uvijek nisu dovoljno educirani o svojim pravima te da najčešće ne razumiju razne privole koje potpisuju, a tek kada se to promijeni organizacije će se početi baviti zaštitom na kvalitetan način. Što se kažnjavanja tiče, svi panelisti smatraju da bi mudar zakonodavac trebao imati sluha za tvrtke koje konstantno rade na usklađivanju s GDPR-om te da u dogledno vrijeme ne bi trebao izricati drakonske kazne.

U programu zadnjeg konferencijskog dana sudjelovala su 43 predavača iz Hrvatske i šire regije, i to na 35 predavanja i jednom okruglom stolu.

Tijekom okruglog stola Život u open source svijetu Domagoj Pavlešić moderirao je živu raspravu u kojoj su sudjelovali Tomislav Capan (Octobit), Igor Rončević (AVL), Vedran Vučetić (Constructor.io) i Tomislav Tipurić (Microsoft). Tipurić je na samom početku istaknuo da su sve novosti, odnosno proizvodi i tehnologije koje dolaze iz Microsofta sada open source te da je open source promijenio Microsoftovu strategiju i transformirao kompaniju. Rončević koji radi u auto industriji potvrdio je da open source postaje sve prisutniji u toj industrijskoj grani, prvenstveno jer odgovara kompleksnosti posla u tom sektoru. Vučetić koji je zaposlen u američkom startupu istaknuo je da je gotovo sve što koriste open source i da tvrtka bez njega definitivno ne bi bila u razvojnoj fazi u kojoj je sada još barem idućih 10 godina. Razgovaralo se i modelima kapitalizacije open sourcea. Capan je istaknuo nekoliko primjera raznih modela naplate, od radnih sati i konzultantskih usluga do naplate dodane vrijednosti. Svi su se složili da se danas u IT industriji više ne živi od koda, već od softvera kao usluge, a u slučaju open sourcea postavlja se i pitanje sigurnosti. Svi sugovornici složili su se da je na zajednici da osmisli model kako da se jamči sigurnost i održavanje koda koji se koristi, no i da je potrebno promijeniti način razmišljanja jer svaki korisnik open source koda nije samo konzument, već ima i odgovornost njegovog održavanja i nadogradnje. Na kraju je Rončević istaknuo prednosti open sourcea, od mogućnosti da pojedinci i bez sredstava kreiraju kvalitetan i visoko upotrebljiv kod do velike baze znanja u vidu prvoklasnog koda koji je dostupan svima.

 

Podijeli: