Otvarajući treću konferenciju LegalTech u organizaciji Buga i Mreže njezin direktor i glavni urednik Mreže Oleg Maštruko podsjetio je kako konferencija, poput ostalih iz serijala istih organizatora, spaja netehnološke sektore sa svijetom techa napomenuvši kako smo možda zadnja generacija koja o pravu i turizmu govori kao o netehnološkim djelatnostima.

„Uskoro će sve biti toliko integrirano sa svijetom tehnologije da će takva napomena biti suvišna, odnosno pogrešna“, rekao je Maštruko dodajući kako nam je pandemija dala dosta intrigantnih tema koje su sastavni dio ovogodišnje konferencije LegalTech.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Uvodno predavanje održao je CEO Porobija & Špoljarić Marko Porobija pod nazivom Nabavili ste legal tech proizvod: I što sad? U kojem je ukazao na prepreke prihvaćanja tehnoloških rješenja u pravnoj struci koje prije svega proizlaze iz neprihvaćanja novina, odnosno tehnologije čak i kada je očito da ona donosi prednosti i koristi. Porobija je ukazujući na koji način prevladati „strah od promjena“ iznio i niz korisnih savjeta u samom izboru digitalnih alata u pravnoj i odvjetničkoj praksi, načinu njihove implementacije u praksi… Na kraju je podsjetio kako u svakom slučaju tehnološka, odnosno digitalna rješenja uvijek treba uzimati samo kao alate a da ključni ostaju ljudi koji ih primjenjuju.

Nakon uvodnog predavanja održana je panel rasprava Pravda za Tech!: Transformacija pravnog okvira pod utjecajem tehnologije u kojem su sudjelovali pravna stručnjakinja Marijana Šarolić Robićtech  konzultant Marko RakarLinardo Martinčević, Fintech koordinator HNB-a i CEO FIMA Plus Milan Horvat. Panel je moderirao Aco Momčilović, osnivač Global AI Ethics Institute.

Marijana Šarolić Robić je podsjetila kako je ključni izazov pravničkog posla znati što se događa ukazujući kako je s primjenom tehnologije u pravnoj praksi, poput umjetne inteligencije, važno da zakonodavci ograničenjima ne koče napredak.

Marko Rakar je ukazao na nužnost korištenja digitalnih rješenja zbog ogromne količine podataka koje u praksu donosi upravo ta ista tehnologija. Enormnu količinu podataka sada ljudi ne mogu sami obrađivati bez pomoći digitalnih alata, istakao je Rakar.

Milan Horvat je podsjetio kako nova tehnologija nije nikakav presedan, čovječanstvo je oduvijek u tehnološkom razvoju te da je znanstveno dokazano kako tek 7 do 8 posto populacije prihvaća nova tehnološka rješenja dok su ostali sljedbenici trenda. Ukazao je na tradicijski problem europskog pristupa novim tehnologijama u kojem se uvijek nastojalo unaprijed definirati što je dobro a što nije što može biti prepreka tehnološkom napretku. Rekao je kako je anglosaksonski pristup, dominantan u SAD, praktičniji jer se dopusti primjena tehnologije te se iz prakse definira što je loše a što dobro, loše se tek nakon toga zakonski ograničava. Sličniji pristup anglosanksonkom je i konfučijanski, dominantan u Kini, rekao je Horvat.

Linardo Martinčević ukazao je na brojne prepreke u reguliranja digitalnih proizvoda, na primjer blockchain ugovora, koji su izvan ovlasti nacionalnih regulatora poput HNB-a.

Blockchain-as-a-service – nova generacija digitalnog poslovanja, bila je tema predavanja stručnjakinje za upravljanje dokumentacijom i digitalizacijom Omega Softwarea Tanje Pavletić u kojem je prije svega ukazala na aktualnu digitalizaciju uredskog poslovanja u Hrvatskoj. Digitalizacija uredskog poslovanja i arhiviranja poslovne dokumentacije odvojeni su procesi koji su u praksi i u domaćem zakonodavstvu sporo prihvaćani, odnosno u pravilu ih se formalno primjenjivalo a praksa je i dalje bila da je uglavnom vladao papir, pa se tek suočavamo s pravom digitalizacijom tih poslova, istaknula je Pavletić. Predstavila je user friendly rješenja poput Centrix 2 (uredsko poslovanje) i Decentrix (arhiviranje poslovne dokumentacije) koji inkorporiraju najnaprednija digitalna rješenja poput blockchaina koji je jednostavno primjenjiv jer je definiran kroz model Blockshain-as-a-Service.

Profesor Pravnog fakulteta, predstojnik Katedre za građansko procesno pravo dr.sci. Alan Uzelac u svojem izlaganju Pravosudna vizija Republike Hrvatske 2021-2026: Legal (Anti)Tech ukazao je na probleme digitalizacije u pravosuđu što onemogućuje unaprjeđenje i osuvremenjivanje tog dijela državne vlasti. Ukazao je na šansu dobijanja potrebnih novčanih sredstava predviđenih u EU fondovima za digitalizaciju našeg pravosuđa iskazujući oprez prema sposobnosti naših institucija da europskim institucijama dostave uvjerljive planove za povlačenje tog rezerviranog novca. Uzelac je izrazio bojazan da smo pred još jednom propuštenom šansom za osposobljavanje pravosudnih institucija za učinkovito i profesionalno djelovanje.

Partner iz odvjetničkog ureda Vukmir & Associates Tomislav Pedišić u svojem je predavanju ukazao na problematiku zaštite virtualnog identiteta u virtualnoj sudnici, na online domenske arbitraže i druge digitalne postupke u sudskoj praksi, čime je završio prijepodnevni dio konferencije.

U poslijepodnevnom dijelu konferencije održano je još sedam sadržajno korisnih predavanja za sve koji moraju uvoditi digitalne alate u svoju pravnu praksu ali i zanimljivih za sve one na koje se takva praksa odnosi, tvrtke i pojedince.

Tako je Petar Petrić govorio o svojim iskustvima rada na digitaliziranim ugovorima u izrazito propulzivnoj i dohodovnoj gaming industriji, pravna stručnjakinja Marijana Šarolić Robić ukazala je na etičke nedoumice u primjeni umjetne inteligencije u praksi i pristupima i iskustvima u različitim dijelovima svijeta, s posebnim osvrtom na zdravstvo, pravni savjetnik za cyber kriminal u veleposlanstvu SAD u Zagrebu Thomas Dougherty, U.S. DOJ Federal Prosecutor, International Computer Hacking and Intellectual Property (ICHIP) Attorney Advisor for Cybercrime, o međunarodnoj suradnji u poslovnoj i policijskoj provedbi zakona o cyber sigurnosti, a stručnjakinja za tehnologiju u pravu Marija Bošković Batarelo u svojem je izlaganju ukazala na brojne poteškoće s kojima se suočavaju pravnici u svojoj praksi i potrebi njihovog stalnog upoznavanja s postojećim i novim rješenjima kako bi mogli bolje i uspješnije obavljati svoj posao.

Specijalist javne nabave Danijel Fosić ukazao je na praksu digitalizacije javne nabave u Republici Hrvatskoj i pojasnio aktualna zakonska rješenja koja ih potiču, a Natalija Babić pojasnila je aktualnosti i intrigantnu pozadinu primjene NFT-a (non fungible tokens) ukazujući na pravna pitanja u toj praksi.

Na kraju konferencije pobjednici Prvog LegalHacka Josip Alesandro Bajan, Ana Nera Horvat, Marina Markota, Ivan Sušec predstavili su svoje pobjedničko rješenje o primjeni umjetne inteligencije u različitim medicinskim praksama.

Sponzori konferencije LegalTech 2021 su Omega Software i Porobija i Špoljarić, a svi sadržaji konferencije su i dalje dostupni online: https://legaltech.bug.hr/

Podijeli:

 

 

Vezane objave