Testna verzija modula svemirske letjelice Europske svemirske agencije (European Space Agency ESA) Platon za otkrivanje egzoplaneta podvrgnuta je dugotrajnom vakuumskom namakanju unutar najveće europske termalne vakuumske komore, kako bi se procijenila njena izdržljivost u uvjetima sličnim kakvi vladaju u dubokom svemiru. Testiranje se odvijalo unutar ESA-inog Large Space Simulatora (LSS), najveće termalne vakuumske komore u Europi, smještenoj u ESTEC-ovoj ustanovi Agencije u Noordwijku u Nizozemskoj. Komora je visoka 15m a široka 10m, LSS je dovoljno velik da u njega može stati londonski autobus na kat.

Nakon što su gornji i bočni otvori komore zapečaćeni, pumpe visokih performansi stvaraju vakuum milijardu puta rjeđi od atmosfere na razini mora, a to se može održavati tjednima tijekom testiranja. Istodobno se tekući dušik upumpava kroz otvore kako bi se u komori stvorila hladnoća kakva je u svemiru. LSS testiranje započelo je krajem ožujka i uspješno je završeno u trećem tjednu svibnja.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Sustav kamera

Tom testu prethodilo je ekološko testiranje dizajna Platonovog sustava kamera, tzv. optičke klupe s 26 kamera koje je obavljeno u ESA-inom ESTEC Test centru i na SRON-u, nizozemskom institutu za svemirska istraživanja.

Za verziju letjelice Platon koja će biti poslana u svemir termovakuumsko testiranje 26 potrebnih kamera bit će podijeljeno između SRON-a u Groningenu, IAS-a u Parizu i INTA-e u Madridu. Testiranje je planirano od jeseni ove godine do 2024. godine, kako bi bilo spremno za Platoov datum lansiranja 2026. godine.

Misija ESA PLAnetarni tranziti i oscilacije zvijezda koju treba obaviti letjelica Platon, ima za cilj otkriti egzoplanete razmjera sličnih Zemlji. Pomoću niza od 26 kamera vršiti će se dugotrajno promatranja ciljnih zvijezda. Ta kombinacija kamera omogućiti će uočavanje malih promjena u svjetlosti ciljanih zvijezda u vrijeme prolaska egzoplaneta preko njih.

Kako će se snimanje obavljati u dubokom svemiru strukturni i toplinski model Platonove optičke klupe napravljen je namjenski za testiranje u uvjetima sličnim onima u svemiru. Testiranje uključuje toplinski ciklus za procjenu kako optička klupa reagira na varijacije temperature u orbiti i toplinsku ravnotežu za mjerenje radne temperature u uvjetima dubokog svemira.

Ciljevi misije

Lovac na egzoplanete Platon će se kako je planirano usredotočiti na svojstva stjenovitih planeta koji kruže oko zvijezda sličnih Suncu. Sa snimkama njegovih 26 kamera trebalo bi se otkriti planete koje se nalaze u orbitama oko zvijezda koja bi mogle biti nastanjive zone – tzv. zlatokosa područja oko zvijezde gdje je temperatura odgovarajuća za postojanje tekuće vode na površini planeta.

Platon će snimiti stotine stjenovitih planeta (uključujući one koji su otprilike veličine Zemlje), ledenih ili divovskih planeta kako bi se procijenila njihova veličina, masa i starost. Analiziranje snimaka trebalo bi proširiti znanje o formiranju planeta i evolucije planetarnih sustava, kao i potencijalnu nastanjivost tih raznolikih svjetova.

Platon će promatrati ča više od 200.000 zvijezda. U snimkama će se tražiti mali padovi svjetlosti zvijezda uzrokovanih prolaskom planeta preko lica zvijezde

26 teleskopskih kamera usmjerenih na veliko područje neba snimati će slike svakih 25 sekundi najmanje dvije godine po ciljnoj zvijezdi i usto snimati će ciljane zvijezde svake 2,5 sekunde dvije ‘brze’ kamere. Slike će biti od 81,4 megapiksela po kameri, što rezultira slikama od dvije milijarde piksela za cjelokupnu letjelicu.

Koristeći podatke iz misije, znanstvenici se nadaju da će uz nova saznanja o egzoplanetama izvesti zvjezdanu seizmologiju, te će dobiti i uvid u karakteristike i evoluciju zvijezda, unaprjeđujući razumijevanje čitavih planetarnih sustava.

Dijelovi letjelice

Platon će imati lansirnu masu od oko 2.300 kg i veličinu od 3,5 x 3,1 x 3,7 metara pripremljen za lansiranje. Nakon što se njegovi solarni paneli razmjeste, imat će raspon od oko devet metara, a ukupna površina njegovih solarnih panela bit će preko 30 četvornih metara.

Svemirska letjelica Platon se sastoji od dva ključna dijela:

  • Modul  nosivosti sadrži 26 kamera koje detektiraju vidljivo svjetlo. Dvije od tih kamera će raditi ekstra brzo za snimanje svjetlijih zvijezda.
  • Servisni  modul sadrži sve sustave potrebne za rad svemirske letjelice, uključujući štitnik od sunca, pogonski sustav, komunikacijski sustav, sustav toplinske kontrole, sustav kontrole položaja te sustav upravljanja i upravljanja podacima.

Kontinuitet istraživanja

Platon će biti lansiran s Arianeom 6 u orbitu oko Sunce-Zemlja Lagrange točke 2 (L2), 1,5 milijuna kilometara izvan Zemlje u smjeru udaljenom od Sunca. Platon je misija koju vodi ESA, a njemački OHB System AG nominiran je kao glavni izvođač. Letjelicu će izgraditi i sastaviti OHB zajedno s Thales Alenia Space (Francuska i Velika Britanija) i Beyond Gravity u Švicarskoj.

Znanstveni teret, koji se sastoji od kamera i elektroničkih jedinica, osiguran je kroz suradnju između ESA-e i Konzorcija Plato Mission. Taj konzorcij se sastoji od raznih europskih istraživačkih centara, instituta i industrija.

Planirano trajanje misije je 4 godine, s mogućim produženjem do 8,5 godina

Platon će se nadovezati na postignuća misije CNES/ESA Corot, kao i NASA-ine misije Kepler, K2 i TESS te na rad ESA-inog promatrača egzoplaneta, Cheopsa, koji izvodi prvu karakterizaciju poznatih planeta koji kruže oko obližnjih svijetlih zvijezda.

NASA/ESA/CSA svemirskog teleskopa James Webb i zemaljskih zvjezdarnica. Platonova otkrića bit će nadopunjena nalazima egzoplaneta ESA-ine misije Gaia i NASA-inog budućeg Rimskog svemirskog teleskopa.

Platona će slijediti ESA-in Ariel, koji je planiran za lansiranje 2029. godine, koji će promatrati veliki i raznolik uzorak egzoplaneta kako bi detaljno proučavao njihovu atmosferu.

Podijeli:

 

 

Vezane objave