Prihodi IT sektora u 2018. dostigli gotovo 12 milijardi kuna, uz izvoz od 4 milijarde kuna

Piše: Tajana Barančić (Astra poslovni inženjering d.o.o.)

Podaci za 2018. preliminarni su, i nisu sve tvrtke još objavile izvješća, tako da se te brojke svake godine na kraju povećaju. Bitno je napomenuti da u analizu nisu obuhvaćene mnoge tvrtke koje definitivno spadaju u računalno programiranje, ali imaju neki drugačiji NKD (poput Ericssona), a nisu obuhvaćeni ni izvještaji tvrtki koje imaju NKD oznake 58.21 (računalne igre) te 58.29 (izdavanje ostalog softvera).

Analiza se odnosi isključivo na tvrtke NKD-a J62, u sustavu poreza na dobit, koje su do 30. travnja 2019. objavile financijska izvješća, te ne obuhvaća obrte, osim onih u sustavu poreza na dobit.

U 2018. godini naši softveraši bili su vrlo vrijedni, pokazatelji rasta prihoda i izvoza praktički su rekordni, gledano posljednjih pet godina. U 2017. godini IT sektor (NKD 62) je, u odnosu na 2016. g., ostvario rast prihoda od 13,4%, rast izvoza 15,1% i otvorio 1.786 novih radnih mjesta (rast 11,8%). U 2018., u odnosu na 2017., prihod je rastao 18,4%, a izvoz čak 30,4% te je otvoreno oko 2.000 novih radnih mjesta.

U brojkama, prema trenutačnim podacima, IT sektor (J62) prihodovao je 11,7 milijardi kuna, od čega 3,9 milijardi na stranim tržištima, a što će prijeći pragove od 12 mlrd. kn prihoda i 4 mlrd. izvoza kad se obrade sva izvješća.

Izvoz sudjeluje s 33% u prihodima, a u apsolutnom iznosu je rastao za oko 900 mil kn.

Prethodnih godina izvoz IT sektora raste za 350-400 mil. kn godišnje, dok se udio izvoza u poslovnim prihodima zadržavao na oko 30%. Dakle, u 2018. ostvaren je solidan pomak nabolje.

Povećan je broj zaposlenika za oko 2.000 ljudi, unatoč otvaranju gotovo tisuću IT obrta.

Ovaj podatak zaista je nevjerojatan, barem meni, jer svaki dan slušam i gledam IT tvrtke kako se koprcaju, bore za ljude, snube ih, nagovaraju, zavode i opet ih jedva pronalaze. Podatak je još nevjerojatniji ako uzmemo u obzir uzlazni trend “freelancera”, koji se u RH pojavljuju u obliku “paušalaca”, odnosno obrtnika u režimu paušalnog oporezivanja.

Moram ovdje biti potpuno jasna – posljednja sam koja bih zagovarala smanjenje bilo kakvih poduzetničkih sloboda, no, činjenica je da “paušalci” često nisu poduzetnici, već je riječ o prikrivenom nesamostalnom radu. Znam da ima i poslodavaca koji sami nude takav način poslovnog angažmana, no najčešće ipak sami “zaposlenici” to uvjetuju, jer im je porezno mnogo isplativije, a poslodavci na kraju često pokleknu jer nemaju alternativu u nedostatku stručnog kadra. Vjerujem da će vas zanimati statistika otvaranja IT obrta. Dakle, prema dostupnim informacijama na poslovnim servisima, u RH je danas aktivno 3.126 IT obrta (ima ih mnogo više u raznim statusima, ali ovo su aktivni). No, podaci govore da ih je u 2017. osnovano 509, u 2018. je osnovan 981 IT obrt, a samo u šest mjeseci ove godine već su 622 novoosnovana IT obrta. Dakle, preko 2.100 aktivnih obrta u IT djelatnosti osnovano je u posljednjih 30 mjeseci, a samo lani gotovo tisuću. Ti ljudi nedostaju na tržištu u smislu zapošljavanja i povećanja broja radnika. To su najčešće ljudi koji su do jučer radili kao zaposlenici u našem IT sektoru. Jedini način da se ovo ublaži jest značajno i bespoštedno rasterećenje poreza i doprinosa na rad, kako bi se smanjila ogromna razlika u poreznom opterećenju između “paušalista” i nesamostalnog rada.

Dakle, kao što rekoh, svaka čast IT poslodavcima na tome što su uspjeli pronaći i zaposliti 2.000 ljudi samo lani, uza sva raseljavanja i uz poplavu paušalista. Dakle, IT tvrtke u biti su zaposlile oko 3.000 ljudi lani, ako uzmemo pretpostavku da je veći dio od ovih 1.000 “paušalaca” osnovanih prošle godine, izašao iz segmenta zaposlenika tih istih tvrtki u segment obrtnika. Trebalo je prvo namiriti taj odljev i dodatno otvoriti i popuniti 2.000 novih radnih mjesta.

Nitko ne radi recruiting kao IT tvrtke, nužda ih je pretvorila u gurue kadroviranja. Također, troškovi zapošljavanja i upravljanja ljudima značajno rastu jer je proces zapošljavanja kontinuiran i nikad ne prestaje. Odvija se na dnevnoj bazi, stalno su tu plaćeni oglasi, troškovi psihologa, head huntera, vlastiti HR odjeli, uvođenje novih ljudi u posao… sve to poskupljuje poslovanje. To je problem IT sektora u cijelom svijetu, fluktuacije zaposlenika su stalne i intenzivne, a to je vrlo skupo za svaku tvrtku.

Profitabilnost u IT sektoru ima mnogo prostora za napredak, moramo preokrenuti trend!

U prošlogodišnjoj analizi prvi put sam obradila teme profitabilnosti, učešća pojedine vrste troškova u poslovnim prihodima i trendovima kretanja tih troškova. Već lani sam upozorila na to da našem IT sektoru, uza sav galopirajući rast prihoda, izvoza i broja zaposlenika, stagnira pa i blago opada profitna marža. Nažalost, takav trend nastavio se i u 2018. godini.

Kad govorimo o prihodima IT tvrtki, često čujem da ljudi komentiraju kako ih baš zanima kakva je struktura tih prihoda. Naravno da ne možemo doći do informacije tko što fakturira, ali ove godine (uz analizu cijelog sektora J62) pozabavila sam se izračunom ključnih pokazatelja, tako da sam aproksimirala kako bi pokazatelji izgledali kad eliminiramo iz prihoda i troškova segment prodaje tuđih licenci i IT opreme. Također, analizirala sam pokazatelje 114 tvrtki odlikaša za posljednjih pet godina, a koje se bave isključivo softverom, prosječno izvoze 51% od ukupnih prihoda, te oko 40% njih ima ili razvija neki vlastiti proizvod.

Cijeli sektor J62 ostvario je EBITDA maržu od 14% u 2018., što je nešto manje nego prethodne godine, kad je ona iznosila 14,4%. Taj pokazatelj nešto je sitno bolji ako promatramo sektor bez segmenta preprodaje opreme i tuđih licenci, te iznosi 14,4% u 2018., a u 2017. iznosio je 14,9%. Dakle, unatoč značajnom rastu prihoda i izvoza, profitabilnost je lagano u padu. Što je uzrok tome? Odgovor na to pitanje pronaći ćemo u strukturi pojedinih troškova u poslovnim prihodima.

Troškovi vanjskih usluga sustigli troškove zaposlenika

Trošak osoblja uvijek je bio daleko najznačajniji trošak u IT tvrtkama. Učešće tog troška u prihodima od prodaje za cijeli J62 iznosi 26% (varljiv pokazatelj jer troškovi nabavne vrijednosti prodaje opreme i tuđih licenci sudjeluju s visokih 22-24% u prihodima), a u uslužnim IT tvrtkama iznosi 35%. Interesantan pokazatelj je to da trošak rada pada u strukturi prihoda, što bi bilo sjajno da pritom ne raste trošak vanjskih usluga koje su dostigle razinu troškova osoblja. Troškovi vanjskih usluga rastu, još u 2017. sudjelovali su u prihodima bitno manje od troškova osoblja, no sada su izjednačeni, a iduće godine možemo očekivati, prvi put u IT sektoru, ako se nešto ne promjeni, da vanjske usluge postanu najznačajniji troškovni segment. Doduše, treba uzeti u obzir to da se dio troška osoblja računovodstveno evidentira i u ostalim poslovnim troškovima (edukacije, prijevoz, putni troškovi), no ipak, to je vrlo zanimljiva novost u ovoj industriji. Naravno, to nas u biti ne treba čuditi ako se sjetimo freelancera, paušalnih obrta, kroničnog nedostatka stručnjaka u ovom sektoru. Također, unutar tih troškova nalaze se i neki drugi vanjski troškovi, poput najma poslovnih prostora. Ajmo realno, sve IT tvrtke s preko 15 ljudi imaju vrlo fancy urede, ponekad predimenzionirane, dizajnerski upicanjene. To košta, ali je opet valjda nužno jer je u funkciji privlačenja zaposlenika.

NKD J62201720182018/2017
EBITDA marža %14,4%14,0%-2,6%
Prihod prema zaposlenom596.919636.6966,7%
Udio troškova osoblja u poslovnim prihodima26,1%26,0%-0,5%
Udio troškova usluga u poslovnim prihodima %23,4%25,7%9,5%
Udio materijala, režija i ostalih poslovnih troškova u poslovnim prihodima %11,8%12,0%2,3%
Udio troška prodane robe u poslovnim prihodima %24,3%22,3%-8,3%
NKD J62 (samo usluge, bez preprodaje licenci i opreme)201720182018/2017
EBITDA marža %14,9%14,4%-3,8%
Prihod prema zaposlenom430.324473.68910,1%
Udio troškova osoblja u poslovnim prihodima36,3%35,0%-3,5%
Udio troškova usluga u poslovnim prihodima %32,5%34,5%6,1%
Udio materijala, režija i ostalih poslovnih troškova u poslovnim prihodima %16,3%16,2%-0,9%

Izvor: FINA; Obrada: autor teksta i Konter d.o.o.

Izvoz, specijalizirane usluge i vlastiti proizvodi – jedini recept za održiv rast

Analiza spomenutog uzorka od 114 tvrtki, isključivo softveraša (bez prodaje robe, opreme, tuđih licenci) pokazuje bitno bolje rezultate od prosjeka sektora. Dakle, riječ je o tvrtkama koje prosječno ostvaruju preko 50% svojih prihoda na inozemnim tržištima, a 40% njih ima ili tek razvija neki vlastiti softverski proizvod.

EBITDA marža kod njih je značajno viša od prosječne u sektoru, i iznosi 21,4%, što je već pristojno. No, trend nije dobar. Naime, EBITDA marža je u 2014. kod ovih tvrtki iznosila 25,6%, svake godine je sve manja i završila je u 2018. na spomenutih 21,4%. Te promatrane tvrtke ostvarile su rast prihoda u 2018. od 23%, rast izvoza 28%, rast broja zaposlenika za 16% (prosjek za J62 bio je oko 11% rast broja zaposlenika u 2018.). Također, ovih 114 tvrtki daje plaće više od prosječnih u sektoru te ostvaruje veće prihode prema zaposlenom u odnosu na prosjek sektora. Odlikaši… a opet, nije bajno.

S obzirom na više plaće od prosjeka, sexy projekte i međunarodno okruženje, ove tvrtke nešto su uspješnije u zadržavanju i privlačenju ljudi pa su im troškovi plaća u prihodima i dalje najznačajniji trošak. No, i kod njih se on smanjio u relativnom omjeru na prihode, a istovremeno je narastao udio troškova za vanjske usluge. Dakle, i ovdje vidimo isti trend kao i kod cijelog sektora, samo ove tvrtke imaju bolje startne pozicije i veće rezerve iz poslovanja i profita da podnesu ove trendove i da investiraju u promjene. Kakve promjene? Specijalizacija, izvoz, vlastiti proizvodi i skalabilni poslovni modeli. Nema ljudi druge, ne na duži rok. Ovi trendovi s nedostatkom ljudi, povećanjem svih fiksnih troškova i cijena, neće se zaustaviti. Nastavit će se, a tvrtke moraju naći odgovore na to.

Struktura poslovnih troškova u poslovnim prihodima (uzorak 114 IT tvrtki – samo softver, izvozno orijentirane)20142015201620172018
EBITDA marža %25,625,222,921,921,4
Udio troškova osoblja u poslovnim prihodima %38,038,238,538,937,4
Udio troškova usluga u poslovnim prihodima %27,227,529,229,632,8
Udio materijala, režija i ostalih poslovnih troškova u poslovnim prihodima %9,29,29,59,78,3

 

Rast u % za uzorak od 114 IT tvrtki (usluge bez preprodaje robe i licenci)2015/ 20142016/ 20152017/ 20162018/ 2017
Poslovni prihodi (% rasta)18%16%15%23%
Izvoz (% rasta)52%27%16%28%
Broj zaposlenika (% rasta)15%13%8%16%
Trošak osoblja (% rasta)19%17%17%18%
EBITDA MARŽA (razlika u %)-1,5%-9,1%-4,4%-2,4%

Izvor: FINA; Obrada: autor teksta i Konter d.o.o.

Što sve to u biti znači? To znači da sve više radite za relativno sve manje para.

Trend je neumoljiv i traje već godinama. Svake godine profitna je marža nešto niža, ali sitno, pa tvrtke često ni ne primijete jer u apsolutnom iznosu dobit raste (naravno, kad prihodi rastu dvoznamenkastim stopama). Nije drama, neće IT sutra propasti, ali nije loše na ovakav način sagledati stvari. Mogu naši softveraši i bolje. Mogu i moraju.

Dok vi tražite kupce dubokih džepova po svijetu, ja mogu pomoći samo tako da još jednom podsjetim na mjere koje su vam na raspolaganju, a koje sigurno mogu pomoći prilikom razvoja novih proizvoda, osvajanja stranih tržišta, inoviranja i mijenjanja vlastitih procesa.

Promjene su skupe, stoga uzmite ono što vam se nudi i pametno to iskoristite

Državna potpora za istraživačko-razvojne projekte neće vam uvećati EBITDA maržu, ali zato će pozitivno utjecati na neto maržu i na cash flow jer će dramatično smanjiti ili čak i eliminirati obvezu plaćanja poreza na dobit. Pojednostavljeno, ako planirate R&D projekt, ova potpora omogućit će vam da za sve njegove troškove umanjite osnovicu poreza na dobit.

Zakon o poticanju ulaganja odlična je prilika za smanjenje stope poreza na dobit. Uz ulaganje od 50.000 eura i otvaranje 10 novih radnih mjesta u tri godine možete prepoloviti stopu poreza koji plaćate, i to na rok do 10 godina. S gore navedene dvije mjere, gotovo da nema IT tvrtke koja mora plaćati punu stopu poreza na dobit, ako planira rasti i/ili ulagati u RD.

Inovacija u S3 područjima je natječaj koji je otvoren nedavno. Financira troškove inoviranja procesa tvrtke koje je potrebno bitno unaprijediti kako bi se uspješno komercijalizirala netom razvijena inovativna rješenja. Moguća je potpora do 20 milijuna kuna po projektu.

Uskoro se očekuje i natječaj IRI 2 (Istraživanje i razvoj novih proizvoda) kroz koji će biti moguće financirati istraživačko-razvojnu fazu s intenzitetima potpora do čak 80%. Zajedničko je tim mjerama to što ti novi inovativni proizvodi moraju naći svoju primjenu u Strategiji pametne specijalizacije, u kojoj je trenutačno ICT horizontalno područje. Dakle, samo oni RD projekti u IT sektoru koji rješavaju specifične probleme u “vertikalama” Strategije pametne specijalizacije (S3) mogu aplicirati za novac EU na tim natječajima.

Odlična vijest za IT sektor jest to da će u novoj financijskoj perspektivi EU (2021-2027) jedan od novih stupova/vertikala u S3 biti “Digitalno društvo” pa će mnogo projekata imati svoju priliku na nekim novim natječajima za bespovratne milijune EU, a koji se danas ne uklapaju u sadašnje stupove, odnosno vertikale. Nadam se da ćemo to napokon doživjeti jer se već godinama udruženja poput CISEx-a za to zalažu. To je odlična prilika, iskoristite je.

Želje, pozdravi i poruke prije plaže

Želim da iduće godine u ovo vrijeme zajedno zaključimo kako profitabilnost i produktivnost rastu, razvijaju se proizvodi, ljudi se vraćaju iz Irske i zapošljavaju u našim IT tvrtkama koje rasturaju na globalnom tržištu. I ne, nisam nerealna, znam da IT sektor to može.

“If you think you can, YOU CAN. If you think you can’t, you’re RIGHT” (Mary Kay Ash)

Podijeli:

Vezane objave