Kohezijska strategija za teritorijalni digitalni jaz u EU

Zajednički istraživački centar Europske komisije (EK) nedavno je objavio izvješće usmjereno na razumijevanje i prepoznavanje teritorijalnih razlika i izazova u EU u različitim sektorima, uključujući pristup širokopojasnom internetu i performanse digitalne veze, koristeći Speedtest tvrtke Ookla Global Podaci o izvedbi fiksne i mobilne mreže za četvrto tromjesečje 2020. godine  (Speedtest by Ookla Global Fixed and Mobile Network Performance data for Q4 2020.)

Ključni pronalasci

Širokopojasni pristup velikim brzinama sve više predstavlja ključnu infrastrukturu za poticanje gospodarskog i društvenog razvoja teritorija. Stoga bi nedostatak širokopojasne mreže ili loš pristup brzoj vezi mogao uzrokovati značajne razlike među mjestima i građanima te ostaviti neka područja iza sebe u pogledu pristupa uslugama i mogućnostima, smanjujući kvalitetu života stanovnika. Jaz u povezivanju, koji se često prepoznaje kao urbano-ruralni digitalni jaz, predstavlja važan izazov za neke zemlje i kreatore politika i može zahtijevati zajednički napor javnih i privatnih inicijativa.

Rezultati pokazuju da postoje značajne razlike u brzini mreže u zemljama EU-27. Teritorijalne razlike još su važnije, jer većina država članica u urbanim područjima uživa jednostavan pristup najvišoj dostupnoj fiksnoj širokopojasnoj mreži (> 100 Mb/s), dok u ruralnim područjima značajan postotak stanovnika ima pristup prosječnoj brzini ispod minimalnog standarda od 30 Mb/s. Samo nekoliko zemalja pokazuje pristup širokopojasnoj mreži od preko 100 Mb/s za ruralno stanovništvo (Danska, Švedska, Nizozemska, Luksemburg).

Što se tiče mobilnog širokopojasnog pristupa, prosječna brzina općenito je niža od fiksnog širokopojasnog pristupa u svim zemljama, a samo nekoliko područja ima prosječnu brzinu veću od 100 Mb/s. Zanimljivo, čini se da alpska regija diljem Francuske, Italije i Austrije ima bolju povezanost s mobilnom širokopojasnom mrežom (preko 30 Mb/s) nego s fiksnom širokopojasnom mrežom (ispod 30 Mb/s). Isti obrazac može se uočiti u središnjoj Italiji i Sardiniji, u Hrvatskoj, te djelomično u Grčkoj.

Kako bi se ojačali dokazi o takvoj urbano-ruralnoj digitalnoj podjeli, prostorni obrasci pristupa širokopojasnom internetu kombinirani su s gustoćom naseljenosti i klasifikacijom stupnja urbanizacije općina u gradovima, mjestima i ruralnim područjima. Rezultati potvrđuju da urbana područja predstavljaju najveću brzinu širokopojasne veze, otkrivajući kako su područja koja su već najpovezanija u smislu fizičkih mreža (tj. s cestama i željeznicom) također najpovezanija s digitalnog gledišta. Pristup dobroj širokopojasnoj vezi najproblematičniji je u udaljenim općinama (sa 45 minuta ili više od najbližeg grada vožnje), gdje je prosječna brzina znatno niža od nacionalnog prosjeka, posebno u zemljama kao što su Belgija, Španjolska, Francuska i Portugal.

Najranjivija područja

Kako bi se dodatno istražio digitalni jaz između urbanog i ruralnog područja, analiza je upotrijebila strojno učenje za identificiranje obrazaca sličnosti u pogledu ranjivosti u svim područjima, bez obzira na njihov stupanj urbanizacije, uzimajući u obzir izvedbu širokopojasne infrastrukture, distribuciju stanovništva i klasifikaciju udaljenosti. svih područja. Područja (koja pripadaju skupini 0 na slici ispod) karakteriziraju mala brzina, visoka latencija, niska gustoća naseljenosti, udaljenost te su identificirana kao najranjivija mjesta. Međutim, ta je analiza također pokazala da loše performanse širokopojasnih mreža nisu ograničene samo na ruralna područja. To znači da digitalni jaz nije samo pitanje urbano-ruralnog, već uglavnom pitanje gradova u odnosu na ne-gradove.

Samo povezivost nije dovoljna

Digitalizacija može biti prilika samo ako je njezino uvođenje dovoljno brzo da omogući ruralnim tvrtkama da ostanu konkurentne. Međutim, beskoristan je bez usporednog razvoja digitalne pismenosti i vještina za stanovnike ruralnih područja. Nadalje, digitalna povezanost samo je jedan igrač u igri i ne može sama preokrenuti trendove depopulacije i druge ranjivosti koje utječu na ruralna područja.

Bez potpore politike, nedostatak ili loš pristup brzom širokopojasnom internetu mogao bi ostaviti neka područja u zaostajanju. Pristup širokopojasnom internetu i podacima mogao bi pomoći u poticanju novih poslovnih i gospodarskih aktivnosti, posebno u ranjivim područjima kao što su ruralna područja. Iskorištavanje potencijala koji povezivost i digitalizacija predstavljaju za obrazovanje i osposobljavanje, suradnju i umrežavanje, pristup uslugama i tržištima, može ova područja učiniti privlačnijim ljudima i tvrtkama.

Kohezijska strategija

Kohezijska politika poduprijet će provedbu digitalne agende EU-a. Konkretno, ulaganja Europskog regionalnog i razvojnog fonda bit će usmjerena na digitalizaciju usluga za poduzeća i građane te uvođenje širokopojasnog pristupa velike brzine. Potpora će ići tamo gdje je najpotrebnija, tj. u područjima gdje je digitalna tehnologija slabo prihvaćena ili nema, ili je vrlo spor, ili vrlo skup, širokopojasni pristup ili gdje nema dovoljno komercijalnog potencijala za privlačenje privatnih ulagača.