Financijske ustanove Zapada drže se postupnog pristupa u usvajanju financijsko-tehnoloških inovacija. U Kini se ne boje raditi prave male revolucije u pojedinim aspektima financijskih usluga.

Shanghai, panorama u predvečerje

Dok Silicijska dolina, New York i London rade sve što mogu ne bi li postali svjetsko središte za razvoj novih financijskih tehnologija, Kina ih je preskočila angažirajući u tome svoja četiri najveća gospodarska središta – gradove Shanghai, Hangzhou, Beijing i Shenzhen.

Tijekom prošlih godinu dana (od srpnja 2015. do srpnja 2016.) ulaganja u financijsko-tehnološke proizvode i usluge u Kini premašila su brojku od 8,8 milijardi američkih dolara, što čini najveći dio ukupnih ulaganja u taj sektor, na globalnoj razini.

Kineska fintech revolucija posljedica je nekoliko usporedo djelujućih čimbenika: snažne regulatorne podrške, suradnje velikih tehno kompanija i startupa te pristupa golemim količinama novca.

Potrošači proizvoda srednje velikih i manjih tvrtki, nezadovoljni onime što im pružaju velike kineske banke, okreću se pružateljima alternativnih usluga plaćanja, kreditiranja i osiguranja. Primjerice, čak 40 posto kineskih potrošača koristi se novim metodama plaćanja, a 35 posto ih koristi osiguravajuće usluge fintech tvrtki.

Trend snažno podržavaju velike domaće, kineske tehnološke kompanije (Baidu, Alibaba, Tencet) koje grade vlastite fintech ekosustave u kojima, u suradnji s bezbrojnim kineskim fintech startupima, nude mnoštvo usluga – bolje i povoljnije od tradicionalnih igrača na kineskom financijskom tržištu.

Kad se to stavi u globalni kontekst, tek treba vidjeti hoće li kako kineski fintech igrači uspjeti replicirati svoj lokalni uspjeh na međunarodnim tržištima, no ono što se sa sigurnošću već sada može reći jest da će inovacije na fintech polju koje se danas ostvaruju u Kini, uskoro biti kopirane na Zapadu.

Podijeli:

Vezane objave