Vjerojatno niste čuli za terbium, yttrium, dysprosium, cerium ili pak lanthanum, neodymium, proseymium, europium i ostale rijetke metale, no, ako imate, na primjer, iPhone on sadrži najmanje osam takvih rijetkih metala bez kojih i ne bi mogao biti ni napravljen. Isto je i s drugim pametnim telefonima te računalima koje svakodnevno koristimo te je razumljiva važnost rijetkih metala. Osim u potrošačkoj elektronici rijetki metali neophodni su i za druge važne proizvode. Ustvari, nekoliko suvremenih tehnologija upravo su ovisne o tim rijetkim metalima i bez njih njihova primjena ne bi bila moguća. Ukupno je 17 skupina tih rijetkih metala.

Rijetkih metala u sirovinama ima po cijelom svijetu, no već decenijama glavnina njihovog rudarenja i proizvodnje je u Kini. Oko 88% kineskog izvoza rijetkih metala u 2019. godini bilo je u samo pet zemalja koje su među svjetskim tehnološkim i ekonomskim moćnicima. Japan i SAD su daleko najveći njihovi uvoznici, te dvije zemlje uvoze više od dvije trećine kineskih rijetkih metala.

Lanthanum, koji se nalazi u hibridnim vozilima i pametnim telefonima, je količinski u Kini najzastupjeniji izvozni rijetki metal, iza njega je cerijum. Najskuplji od rijetkih metala je terbij, od samo 115 metričkih tona izvoza naplaćeno je 57,9 milijuna američkih dolara.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

Kineski monopol nad rijetkim metalima ne samo da joj daje stratešku prednost nad jako ovisnim zemljama poput SAD-a koja od nje uvozi 80% rijetkih metala za svoje potrebe čini to važno tržište nestabilnim na geopolitičke odnose premda Kina izvoz rijetkih metala ne koristi ni u trgovinskom ratu sa SAD, a, usto, problem mogu biti i lanci opskrbe ako nema alternativnih izvora nabave. Primjer nestabilnosti tog važnog tržišta je 2010. godine kada je Kina smanjila kvote za izvoz rijetkih metala za 37%, što je dijelom rezultiralo strelovitim rastom cijena rijetkih metala na globalnom tržištu. Kinesko smanjenje kvota rezultiralo je tržišnim poremećajima zbog kojih je uslijedila zajednička akcija SAD, Japana i EU preko Svjetske trgovinske organizacije koja je tek 2014. godine zaključila da Kina nema pravo na ograničavanje kvota izvoza rijetkih metala.

Kinesko ograničavanje izvoza rijetkih metala dovelo je do strelovitog skoka njihovih cijena u svijetu

Četiri godine smanjenih kineskih kvota za izvoz rijetkih metala doveo je do preko 200 ulaganja u ostatku svijeta u nove rudnike i proizvodnju rijetkih metala i makar djelomičnog ublažavanja kineskog monopola.

Kineska dominacija u rijetkim metalima rezultat je višegodišnje industrijske politike od 1980-ih različitim poticajnim mjerama od povrata poreza do ograničenja izvoza.

Kako bi smanjili ovisnost o Kini, SAD i Japan postavili su prioritet diverzifikaciji svojih izvora rijetkih metala. Povećanje rudarstva rijetkih metala izvan Kine smanjilo je kineski globalni udio u rudarstvu, sa 97,7% u 2010. na 62,9% u 2019. godini. No, rudarstvo je samo jedan dio slagalice. Ne samo rudarenje nego i velika većina prerade rijetkih metala iz sirovina (80%) je u Kini. Nerijetko sirovine iz drugih zemalja šalju se u Kinu na preradu jer je teško biti konkurentan jeftinoj kineskoj proizvodnji kao i zbog njene niske cijene energenata.

Podijeli:

 

 

Vezane objave