Kako bi se pomoglo osigurati da izbori za Europski parlament sljedeće godine budu organizirani na pošten, slobodan i siguran način, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svojem je govoru o stanju Unije najavio niz konkretnih mjera, poput veće transparentnosti političkog oglašavanja na internetu i mogućnosti izricanja sankcija zbog nezakonite upotrebe osobnih podataka radi namjernog utjecanja na ishod europskih izbora. Cilj je današnjih prijedloga Europske komisije raditi na suzbijanju mogućih prijetnji izborima te tako ojačati otpornost demokratskih sustava Unije.

Nedavni slučajevi pokazali su kako građani lako mogu postati metom masovnih internetskih kampanja za dezinformiranje kojima je cilj diskreditirati izbore i oduzeti im legitimnost. Vjeruje se i da su osobni podaci građana nezakonito zloupotrebljavani.

K tome, napadi na izbornu infrastrukturu i informacijske sustave kampanja hibridne su prijetnje koje treba otkloniti. Upravo zbog toga je uoči europskih izbora sljedeće godine ključno ojačati demokratsku otpornost Europe i osigurati da se pravila uspostavljena za transparentnost i zaštitu izbornog postupka od vanjskog uplitanja primjenjuju i na internetu.

Europski izbori u svibnju 2019. održat će se u političkom i pravnom okruženju koje je vrlo različito od onog 2014. godine. Svi dionici uključeni u izbore, posebno tijela i političke stranke iz država članica, moraju preuzeti posebnu odgovornost za zaštitu demokratskog procesa od vanjskog uplitanja i nezakonite manipulacije.

„Europljani prilikom glasovanja mogu samostalno donijeti odluku. Kako bi se to osiguralo mora se stati na kraj anarhiji na internetu koja se odnosi na izborna pravila“, istaknula je povjerenica za pravosuđe, potrošače i ravnopravnost spolova Věra Jourová.

Od internetskih platformi i oglašivačke industrije očekuje se da u predstojećim tjednima postignu dogovor s medijima, znanstvenom zajednicom i predstavnicima provjeravatelja činjenica o kodeksu dobre prakse u pogledu dezinformiranja te ga počnu primjenjivati.

Skup mjera koje Europska komisija danas predstavlja sastoji se od:

Preporuke o mrežama suradnje u području izbora, transparentnosti na internetu, zaštiti od cyber sigurnosnih incidenata i borbi protiv kampanja dezinformiranja: države članice potiču se da uspostave nacionalne mreže suradnje u području izbora koje će se sastojati od odgovarajućih tijela kao što su izborna tijela, tijela nadležna za cyber sigurnost, tijela za zaštitu podataka i tijela kaznenog progona te da imenuju kontaktnu točku koja će sudjelovati u mreži suradnje u području izbora na europskoj razini. Na taj će način tijela moći brzo otkrivati moguće prijetnje, razmjenjivati podatke te osigurati brz i koordiniran odgovor.

Europska komisija preporučuje i veću transparentnost političkih oglasa na internetu te odabira ciljne publike. Europske i nacionalne političke stranke, zaklade i organizacije koje sudjeluju u kampanjama trebale bi učiniti dostupnima podatke o troškovima svojih kampanja oglašavanja na internetu, otkrivajući koja stranka ili skupina za političku potporu stoji iza političkih oglasa na internetu te objavljujući informacije o svim kriterijima upotrijebljenima za odabir ciljne publike. Ako se ta načela ne poštuju, države članice trebale bi primjenjivati nacionalne sankcije.

Nacionalna tijela, političke stranke i mediji trebali bi također poduzeti mjere za zaštitu svojih mrežnih i informacijskih sustava od cyber sigurnosnih prijetnji prema smjernicama koje su razvila nacionalna tijela zajedno s Agencijom EU-a za cyber sigurnost i Europskom komisijom u okviru skupine za suradnju pod nazivom Mrežni i informacijski sustavi;

Smjernica o primjeni prava EU-a o zaštiti podataka. Smjernice će pomoći nacionalnim tijelima te europskim i nacionalnim političkim strankama da primjenjuju obveze u pogledu zaštite podataka u skladu s pravom EU-a u kontekstu izbora. EU-ova Opća uredba o zaštiti podataka primjenjuje se od svibnja 2018. te se odnosi na sve europske i nacionalne političke stranke i druge dionike u kontekstu izbora poput informacijskih brokera ili platformi društvenih medija. U kontekstu slučaja Cambridge Analytica i općenito sve veće primjene mikro utjecanja na glasače na temelju osobnih podataka, Europska komisija podsjeća sve dionike europskih izbora na obveze u pogledu zaštite podataka.

Zakonodavne izmjene kojom se postrožuju pravila o financiranju europskih političkih stranaka. Ciljanom izmjenom Uredbe iz 2014. o financiranju stranaka omogućit će se određivanje financijskih sankcija za povrede pravila o zaštiti podataka radi namjernog utjecanja na ishod europskih izbora. Sankcije bi iznosile 5% godišnjeg proračuna predmetne europske političke stranke ili zaklade. Sankcije će određivati Tijelo za europske političke stranke i europske političke zaklade. K tome, ako se utvrdi povreda pravila o zaštiti podataka, u godini u kojoj je sankcija izrečena stranke i zaklade koje su počinile povredu ne bi se mogle prijaviti za financiranje iz općeg proračuna Europske unije.

Uredbe koja ujedinjuje resurse i stručnost kad je riječ o tehnologiji u području cyber sigurnosti. Kako bi se držao korak sa stalnim novim cyber prijetnjama, Europska komisija predlaže osnivanje mreže centara za stručnost u području cyber sigurnosti kako bi se bolje namijenila i koordinirala sredstva dostupna za suradnju u području cyber sigurnosti, istraživanja i inovacije. Novi Europski centar za stručnost u području cyber sigurnosti upravljat će financijskim sredstvima iz proračuna EU-a namijenjenima za cyber sigurnost i olakšavati zajednička ulaganja Unije, država članica i sektora kako bi se ojačao sektor cyber sigurnosti u EU-u te osiguralo da su u Uniji sustavi zaštite najsuvremeniji.

Predloženim mjerama dopunjuju se druge mjere koje provodi Europska komisija, kao što su stupanje na snagu novih pravila EU-a o zaštiti podataka, sveobuhvatan skup mjera za izgradnju snažne cyber sigurnosti u EU-u o kojem pregovaraju Europski parlament i Vijeće te stalna nastojanja usmjerena na rješavanje problema dezinformiranja na internetu.

Podijeli: