Države članice EU-a su uz potporu Europske komisije i ENISA-e, Agencije EU-a za kibersigurnost, objavile izvješće o napretku u provedbi dogovorenog zajedničkog paketa instrumenata EU-a s mjerama za ublažavanje rizika, koji je Europska komisija podržala Komunikacijom u siječnju 2020. godine.

U tom paketu instrumenata utvrđuje se zajednički pristup koji se temelji na objektivnoj procjeni utvrđenih rizika i odgovarajućim mjerama za ublažavanje radi uklanjanja sigurnosnih rizika povezanih s uvođenjem 5G tehnologije, pete generacije mobilnih mreža.

Iako je rad u mnogim državama članicama još u tijeku, u izvješću se navodi da su sve države članice pokrenule postupak revizije i jačanja sigurnosnih mjera koje se primjenjuju na 5G mreže, što pokazuje njihovu predanost usklađenom pristupu na razini EU-a. Za svaku od mjera iz paketa instrumenata u izvješću se analizira napredak ostvaren od donošenja paketa te se navodi što je već učinjeno, kao i područja u kojima mjere još nisu provedene.

Otpornost 5G mreža važna je za društvo jer će ta tehnologija utjecati na digitalne komunikacije, ključne sektore kao što su energetika, promet, bankarstvo i zdravstvo te na industrijske kontrolne sustave. 5G mreže sadržavat će osjetljive informacije i podupirat će sigurnosne sustave koji će se na njih oslanjati.

Sudionici na tržištu uglavnom su odgovorni za sigurno uvođenje 5G tehnologije, a države članice za nacionalnu sigurnost. Međutim, zajednički rad i koordinirana provedba odgovarajućih mjera ključni su kako bi se osiguralo da poduzeća i građani EU-a mogu na siguran način u potpunosti iskoristiti sve prednosti nove tehnologije.

Provedba paketa instrumenata rezultat je zajedničkog rada i odlučnosti svih država članica, zajedno s Europskom komisijom i ENISA-om, da surađuju i odgovore na sigurnosne izazove 5G mreža te da osiguraju trajnu otvorenost jedinstvenog digitalnog tržišta. U okviru paketa države članice pristale su postrožiti sigurnosne zahtjeve mogućim skupom preporučenih mjera, a posebno procijeniti profile rizika dobavljača, primijeniti relevantna ograničenja za dobavljače koji se smatraju visokorizičnima (uključujući potrebna isključenja za infrastrukturu koja se smatra kritičnom i osjetljivom, kao što su funkcije osnovne mreže) te osmisliti strategije za diversifikaciju dobavljača.

Glavni zaključci izvješća o paketu instrumenata EU-a za 5G

izvješću se analizira napredak u provedbi mjera iz paketa instrumenata na nacionalnoj razini te je donesen niz zaključaka.

– U pogledu dijela mjera iz paketa postignut je znatan napredak, i to u sljedećim područjima:

– Ovlasti nacionalnih regulatornih tijela za reguliranje sigurnosti 5G mreža, uključujući ovlasti za reguliranje nabave mrežne opreme i usluga operatora, u velikoj su većini država članica ojačane ili su u postupku jačanja.

– Mjere za ograničavanje sudjelovanja dobavljača na temelju njihova profila rizičnosti već su na snazi u nekoliko država članica, a u mnogim drugima pripreme su u poodmakloj fazi. Ostale države članice pozivaju se da u nadolazećim mjesecima ubrzaju i dovrše taj postupak. U pogledu točnog opsega tih ograničenja, u izvješću se naglašava važnost promatranja mreže u cjelini i razmatranja osnovnih elemenata mreže, kao i drugih kritičnih i vrlo osjetljivih elemenata, uključujući upravljačke funkcije i radijsku pristupnu mrežu, te uvođenja ograničenja i za drugu ključnu infrastrukturu, kao što su definirana zemljopisna područja, uprava ili drugi ključni subjekti. Za operatore koji su već ugovorili poslove s visokorizičnim dobavljačima trebalo bi odrediti prijelazna razdoblja.

– Zahtjevi u pogledu mrežne sigurnosti i otpornosti za mobilne operatore preispituju se u većini država članica. U izvješću se naglašava da je važno da se ti zahtjevi postrože, da slijede najmodernije prakse te da se djelotvorno revidira način na koji ih operatori provode.

– S druge strane, provedba nekih mjera ide sporijim tempom. U izvješću se posebno navodi sljedeće:

– Potreban je hitan napredak kako bi se ublažio rizik ovisnosti o visokorizičnim dobavljačima, među ostalim radi smanjenja ovisnosti na razini Europske unije. Ta bi se mjera trebala temeljiti na detaljnom inventaru opskrbnog lanca mreža i podrazumijeva praćenje razvoja situacije.

– Utvrđeni su izazovi pri osmišljavanju i uvođenju odgovarajućih strategija za više prodavatelja za pojedinačne operatore pokretnih mreža ili na nacionalnoj razini zbog tehničkih ili operativnih poteškoća (npr. nedostatak interoperabilnosti, veličina države).

– Kad je riječ o provjeri izravnih stranih ulaganja treba poduzeti korake kako bi se nacionalni mehanizam za provjeru izravnih stranih ulaganja bez odgode uveo u 13 država članica u kojima još nije uspostavljen, među ostalim s obzirom na to da se okvir EU-a za provjeru ulaganja počinje primjenjivati od listopada 2020. godine. Ti mehanizmi za provjeru trebali bi se primjenjivati na kretanja ulaganja koja bi mogla utjecati na vrijednosni lanac 5G, uzimajući u obzir ciljeve paketa instrumenata.

U izvješću se preporučuje i da nadležna tijela država članica:

– razmjenjuju više informacija o izazovima, najboljim praksama i rješenjima za provedbu mjera iz paketa instrumenata

– nastave pratiti i evaluirati provedbu paketa instrumenata

– te nastave surađivati s Europskom komisijom na provedbi mjera iz paketa na razini EU-a, među ostalim u području normizacije i certifikacije, instrumenata trgovinske zaštite i tržišnog natjecanja kako bi se izbjeglo narušavanje tržišta opskrbe za 5G; nastave ulagati u kapacitete EU-a za tehnologije 5G i post-5G te osiguravati da projekti 5G koji se financiraju javnim sredstvima uzimaju u obzir rizike povezane s cyber sigurnošću.

Sljedeće obveze

Europska komisija će nastaviti surađivati s državama članicama i ENISA-om u okviru Skupine za suradnju u području mrežne i informacijske sigurnosti kako bi pratila provedbu paketa instrumenata i osigurala njegovu učinkovitu i dosljednu primjenu. Skupina će promicati i usklađivanje nacionalnih pristupa daljnjom razmjenom iskustava i suradnjom s Tijelom europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC). U okviru provedbe Preporuke Europske komisije donesene prošle godine, države članice trebale bi u suradnji s Europskom komisijom do 1. listopada 2020. godine procijeniti učinke Preporuke i utvrditi postoji li potreba za daljnjim djelovanjem. U procjeni bi trebalo uzeti u obzir rezultate usklađene procjene rizika na razini EU-a objavljene u listopadu 2019. godine te učinkovitost mjera iz paketa instrumenata.

Podijeli:

 

Vezane objave