Zoran Bekić, ravnatelj Srca

U organizaciji Sveučilišnog računskog centra 11. i 12. travnja 2018. održana je stručna konferencija Dani e-infrastrukture – Srce DEI 2018 sa središnjom temom Izazovi (ne)otvorenosti.

Konferencija je okupila više od 300 stručnjaka koji su tijekom dva dana konferencije raspravljali prvenstveno o konceptima otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja te o nizu drugih zanimljivih tema.

„Srce svim svojim aktivnostima promovira i potiče primjenu načela i prakse otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja, prepoznajući sve one dobrobiti koje takva praksa donose društvu, kako kroz bržu primjenu i veću dostupnost rezultata istraživanja i obrazovnih sadržaja, koji se financiraju javnim sredstvima, tako i kroz unapređenje kvalitete samog sustava obrazovanja i znanosti. Baš zato smo naglasak ovogodišnje konferencije odlučili staviti upravo na pitanja vezana uz otvorenost znanosti i obrazovanja, a kako bi zajednički i s onima koji se zalažu i prakticiraju takvu otvorenost i s onima koji eventualno vide prepreke i nedostatke otvorenosti raspravili sva postojeća pitanja – od načelnih do onih vezanih uz konkretne situacije u Hrvatskoj – i otvorili put akademskoj zajednici u Hrvatskoj da odlučnije i brže krene putem kojim je krenula akademska zajednica u Europi i svijetu“, naglasio je u svom pozdravnom govoru na otvorenju konferencije ravnatelj Srca Zoran Bekić.

Okosnicu programa konferencije činila su dva pozvana predavanja koja su ove godine održali stručnjaci iz Švicarske ravnatelj Švicarskoga centra za znanost o podacima (Swiss Data Science Center) Olivier Verscheure,  i Ann Harding iz fondacije SWITCH koja je švicarska nacionalna i istraživačka mreža (NREN – National research and education network) te ujedno i koordinator švicarske AAI federacije.

Ann Harding iz fondacije SWITCH švicarske nacionalne i istraživačke mreža (NREN – National research and education network) i koordinatorica švicarske AAI federacije

Ann Harding je drugoga dana konferencije održala pozvano predavanje Izazovi (ne)otvorenosti – sustavi povjerenja i identifikacije u znanosti i obrazovanju (The challenges of (non-)openness – Trust and Identity in Research and Education) drugi dan konferencije, a na početku prvog radnog dana sudjelovala na raspravi na temu Kako učinkovito koristiti sustav povjerenja i identifikacije u istraživačkom okruženju? (How to efficiently use trust and identity services in research enviroment?). Uz Ann Harding u raspravi su sudjelovali i  profesor na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i nacionalni koordinator za CLARIN ERIC Marko Tadić i  pomoćnik ravnatelja Srca za informacijsku i posredničku infrastrukturu i voditelj AAI@EduHr te ujedno i moderator rasprave Miroslav Milinović. Korištenje elektroničkih identiteta u akademskoj zajednici zahtijeva povezivanje nacionalnih autentikacijskih i autorizacijskih infrastruktura s ciljem proširenja dostupnosti usluga. Važno je prepoznati nove potreba krajnjih korisnika (istraživača, nastavnika, knjižničara, studenata) te povećati njihovu informiranost o dostupnim uslugama. Zaštita privatnosti korisnika ugrađena je u sustav od njegove uspostave te se i

dalje unaprjeđuje pa korisnici u sustavu znanosti i visokog obrazovanja s punim povjerenjem mogu koristiti svoj elektronički identitet.

Olivier Verscheure, ravnatelj Švicarskoga centra za znanost o podacima (Swiss Data Science Center)

Olivier Verscheure otvorio je prvi dan radni dio konferencije predavanjem Otvaranje znanosti u svijetu kojeg pokreću podaci (Opening science in a data-driven world). Na raspravi koja je održana drugi dan konferencije raspravljalo se na temu Otvorena znanost – izazovi i rješenja (Open science – Challenges and solutions), a sudjelovali su i  profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i voditelj istraživačke jedinice Istraživanje u znanosti o podatcima Znanstvenog centra izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave Sven Lončarić, istraživač na Institutu Ruđer Bošković i koordinator istraživačke skupine DARIAH-Competence Centre Davor Davidović te voditelj Službe za podatkovne usluge i kolaboracijske alate u Sveučilišnom računskom centru i voditelj razvojnog tima Dabar (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji) Draženko Celjak. Raspravu je moderirala Jadranka Stojanovski s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Instituta Ruđer Bošković. Istraživanja je ponekad nemoguće reproducirati i verificirati te ponovno upotrijebiti podatke i pripadajuće metode čime je otežan daljnji znanstveni napredak. Otvorenost znanosti potrebno je više nego ikad zagovarati i poticati, a tehnologija u tome može uvelike pomoći. Svjedoci smo kako otvoreni podaci mijenjaju svijet pa je potrebno, tamo gdje otvorenost podataka nije moguće osigurati, primjenjivati modele dijeljenja podataka s različitim razinama pristupa.

U dva dana u okviru tematskih blokova održano je 39 predavanja i jedna rasprava vezana uz ne(otvorenost) digitalnih repozitorija u akademskoj zajednici. Kroz nekoliko je predavanja predstavljena nova europska infrastruktura EOSC (European Open Science Cloud), prikazano je niz uspješnih komunikacijskih strategija ustanova s ciljem povećavanja pristupačnosti i prepoznatljivosti u široj zajednici te zanimljivi primjeri i iskustva u primjeni otvorenosti u nastavi.

Konferencija se bavila i ostalim aktualnim temama u sustavu znanosti i visokog obrazovanja kao što su primjena HKO-a i njegov daljnji razvoj te novosti koje donosi prijedlog novog Zakona o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. Značajan interes sudionika bio je za predavanja vezana uz izgradnju CroRIS-a – novog informacijskog sustava o znanstvenoj djelatnosti, razvoj naprednoga računanja te iskustva u primjeni GDPR-a na visokoškolskim ustanovama. Zajednici su predstavljeni i rezultati ostvareni u okviru usluga i projekata koje vodi ili koordinira Srce, a to su Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), Informacijski sustav za podršku postupaka vrednovanja (Mozvag), Digitalni akademski arhivi i repozitoriji (Dabar), Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (Hrčak) i drugi.

Ove godine održano je četrnaest različitih radionica na kojima se tražilo mjesto više, a sudionici su imali priliku steći praktična znanja, ali i raspravljati o svojim iskustvima vezanima uz različite komponente e-infrastrukture i mogućnosti primjene tih komponenti u njihovom okruženju.

Podijeli: