Prihodi IT sektora u 2017. dostigli 10 milijardi kuna uz izvoz od 3 milijarde kuna.

Piše: Tajana Barančić (Astra poslovni inženjering d.o.o.)

Sada već tradicionalno, svake godine u ovo vrijeme s nestrpljenjem dočekujem objavu financijskih izvještaja za prethodnu godinu pa žurno filtriram NKD 62  – softverske tvrtke i radim usporedbu s prethodnim godinama. Ove godine softveraši definitivno probijaju 10 milijardi kuna prihoda i 3 milijarde kuna od izvoza. Naime, podaci za 2017. su preliminarni i nisu sve tvrtke još objavile izvješća tako da se te brojke svake godine na kraju povećaju. Bitno je napomenuti da u analizu nisu obuhvaćene mnoge tvrtke koje definitivno spadaju u računalno progamiranje, ali imaju neki drugačiji NKD (poput Ericssona), a nisu obuhvaćeni ni izvještaji tvrtki koje imaju NKD oznake 58.21 (računalne igre) te 58.29 (izdavanje ostalog softvera).

Analiza se odnosi isključivo na tvrtke NKD-a J62 u sustavu poreza na dobit koje su do 30.04.2017. objavile svoja financijska izvješća (ima ih dosta koje još nisu), te ne obuhvaća obrte, osim onih u sustavu poreza na dobit. Dakle, ovo nisu ukupne apsolutne brojke, jer su one značajno veće, ali je analiza dostatna za praćenje trendova, što nam je bitniji pokazatelj. Upravo iz tog razloga, bitno je promatrati omjere i postotne udjele i učešća pojedine stavke troška u prihodima, te trendove kako bismo došli do nekih zaključaka.

U 2017. godini IT sektor (NKD 62) je, u odnosu na 2016.g., ostvario rast prihoda od 13,4%, rast izvoza 15,1% i otvorio 1786 novih radnih mjesta (rast 11,8%). Unutar sektora, računalno programiranje (NKD 62.01) ima još bolje rezultate. Te tvrtke su ostvarile rast prihoda 14,9%, izvoza 18,9% i povećale zaposlenost za 12,7%.

U brojkama, prema trenutnim podacima IT sektor (J62) je prihodovao 9,9 milijardi kuna, od čega 2,95 milijardi na stranim tržištima, a što će prijeći pragove od 10 mlrd kn prihoda i 3 mlrd izvoza kad se obrade sva izvješća.

Iako svake godine prihodi od izvoza IT sektora rastu za cca 350-400 mil kn – udio izvoza u prihoda zadržava se na oko 30% već više godina ( u dijelu računalnog programiranja udio je veći – oko 35%). Postoje neke sitne pozitivne oscilacije kroz godine, ali one se kreću unutar 1% i u biti ne možemo reći da je trend udjela izvoza u prihodima rastući već nekako stagnira.

Prema objavljenim financijskim izvješćima za 120.288 poslovnih subjekata u RH, IT sektor i dalje ima bolje pokazatelje od prosjeka našeg gospodarstva. Rast prihoda na nivou ovih 120 tis. poslovnih subjekata je iznosio 9%, rast broja zaposlenih 5,6%, rast prihoda od izvoza 16,5%. Neto izvoz (izvoz manje uvoz) hrvatskog gospodarstva, prema dostupnim podacima do sada obrađenih financijskih izvještaja, u 2016. iznosio je 14,2 milijardi kuna, a u 2017. 19,7 milijardi kuna. Zanimljivo je da IT sektor drži 11% ukupnog neto izvoza u 2016., te 9% u 2017. godini. Malo smo se uspavali?

Profitabilnost i struktura troškova u IT sektoru

Prethodnih godina nisam puno pisala o strukturi troškova i produktivnosti, no mislim da je došlo vrijeme da i na to stavim naglasak. Analizu troškova radim na način da neutraliziram prihode kao i troškove od preprodaje robe i licenci, da nam ne narušavaju sliku. Prodaja tuđih licenci i/ili preprodaja hardvera nije dio naše analize niti nam je realno bitna za analizu strukture troškova u prihodima od IT proizvoda i usluga.

Najznačajniji trošak u IT firmama je, naravno, trošak zaposlenika. U 2014. godini trošak rada (samo plaća, bez prijevoza, dnevnica, regresa i slično) sudjelovao je u prihodima od usluga s 36,4%, dok je to u 2016. i 2017. nešto manje i iznosi oko 31,5%. No, poznato je da IT tvrtke imaju puno vanjskih suradnika, studenata, autorskih ugovora, paušalista i slično, što realno treba pribrojiti direktnom trošku rada, pa s tim troškovima dolazimo do gotovo 66-67% učešća troškova rada i direktnih usluga u prihodima (nije moguće točno znati koliko je od tih vanjskih toškova točno „outsourcani“ rad, ali iskustveno znam prema uzorku od 90 IT firmi da je oko 90%).

U uslužnim djelatnostima, pogotovo onima visoke dodane vrijednosti, rad ne bi trebao prelaziti 50% u prihodima. To je nekakvo nepisano pravilo koje kaže da distribucija troška za takve tvrtke u idealnim okolnostima: rad 50%, ostali troškovi poslovanja 25%, bruto dobit 25%, neto dobit oko 20%. Takva struktura troška i razina profitabilnosti nužna je kako bi tvrtke mogle ulagati u daljnji razvoj, ulaziti u investicijske projekte, primarno u istraživačko-razvojne projekte koji su visoko rizični, s neizvjesnim ishodom, a vrlo skupi i dugotrajni.

Naš IT sektor ima neto maržu (neto dobit/prihod) oko 8,5% što je realno malo, ako uzmemo u obzir kakva je to djelatnost. U 2014. neto marža je iznosila 7,7%, u 2016. 8,2%, u 2017. 8,6%. Naravno, treba uzeti u obzir da je povećanje neto marže u 2017. prije svega posljedica smanjenja stopa poreza na dobit tako da u biti i ne možemo govoriti o rastu neto marže u prošloj godini.

Dobra vijest je da su IT tvrtke uspjele očuvati razinu učešća troškova rada u prihodima, obzirom na činjenicu da je od 2014. do 2017. prosječna godišnja neto plaća u tom sektoru rasla 23%, dok je prihod po zaposleniku rastao prosječno 12% (2017/2014.). To nam govori da je jedan dio sektora ipak uspio postići veće cijene na tržištu, ali i da se ipak pomalo stavlja naglasak na prodaju vlastitih rješenja, što je uvijek skalabilnije i profitabilnije od prodaje čovjek/sata. Ipak, mislim da je potrebno dodatno naglasiti trend rasta plaća. U siječnju 2015. prosječna neto plaća u J62 je iznosila 7.214 kn, u siječnju 2016. tvrtke su prosječno mjesečno plaćale radnike neto 8.189 kn, dok je za ožujak 2018. godine prosječna neto plaća u ovom sektoru 9.140 kn. Dakle, svaki mjesec je neto plaća sve veća i taj trend neće tako skoro stati. Svi smo svjesni da plaće moraju rasti i da nemamo alternative. Ono čega pritom mnogi nisu svjesni je da rastom plaća moraju rasti i cijene. Naravno, uvijek ima prostora za interno restrukturiranje i optimizaciju poslovanja s ciljem povećanja učinkovitosti, ali takve mjere bez postizanja viših cijena za proizvode i usluge, neće biti dovoljne za održivost i rast.

Spavate li mirno softveraši?

Godinama se provlače u IT krugovima rasprave oko razvoja vlastitih proizvoda – kako krenuti, odakle osigurati novac, kako pronaći ljude, kako odabrati proizvod te kako ga na kraju i prodati kupcima u svijetu.  Ništa od svega toga nije jednostavno i nema čarobne formule niti instant rješenja. No, jedno je sigurno, moramo naći načina i ubrzati transformaciju našeg IT sektora u smjeru prodaje vlastitih proizvoda i visoko specijaliziranih znanja i usluga kojima ćemo biti konkurentni u svijetu. Hrvatska je mala zemlja, nismo mi Indija ili Kina pa da idemo na masovnu produkciju, uvijek može jeftinije. Ne možemo tako, nećemo zauvijek moći prodavati sate inženjera jer uvijek ima onih koji će nuditi jeftinije, a istodobno imamo izražen trend ubrzanog rasta plaća.

Uz R&D, nužno je veće usmjerenje na vanjska tržišta. I dalje veliki broj IT tvrtki posluje na domaćem tržištu te mnogi nisu još ni počeli gledati preko granice. Tome u prilog govori i činjenica da od analiziranih gotovo 3.500 IT tvrtki, svega 1.000 njih ostvaruje prihode iz inozemstva veće od 100.000 kn godišnje. Od tih 1.000 izvoznika, njih 600 ostvaruje više od 70% prihoda od izvoza, 100 tvrtki na ino tržištima ostvaruje 50-70% svojih prihoda, a jednako ih toliko ostvaruje 30-50% prihoda u inozemstvu, dok 200 tvrtki ima učešće izvoza do 30% svojih prihoda.

Mislim da o ovome moramo više razgovarati, R&D, vlastiti proizvodi, prodaja i izlaz na strana tržišta moraju postati primarne teme u našem sektoru. Zadnja dva CISEx Fridaya u Zagrebu i Splitu upravo su bila orijentirana na tu tematiku i mislim da ćemo tome davati još veći naglasak.

Nedostatak IT kadrova je uvijek aktualna tema, no, nedostatak je svugdje. Mislim da nema zemlje u kojoj ih ima „viška“. Teško ćemo i nikako zaustaviti mnoge da odlaze, ljudi će ići van, za boljim plaćama ili boljim projektima. No, upravo u ovom dijelu motivacije ljudi za rad na inovativnim projektima treba tražiti šansu – a što se tiče novca za plaće, prijavljujte te projekte na EU fondove. Ti fondovi su zato tu, uzeli su nam novac kroz poreze, doprinose, članarine i ine parafiskalne namete – uzmite dio toga natrag, uložite u razvoj, u svoju tvrtku u svoje ljude – u svoju i našu budućnost.

Idite na sajmove po svijetu, izlažite, gledajte što drugi rade, kako prodaju, koji su trendovi… Skupljate ideje i vizitke – i neka vam EU i to sufinancira s 65-85% troškova – upravo se otvara natječaj za to. Često vam se ne da pisati, pa vam se ne da baš izvještavati – da, EU pravila financiranja su visoko izbirokratizirana, prilično nefleksibilna te u RH uz sve to i beskrajno dugo traju procesi evaluacije. No, there is no free money, zar ne, čak i kad je bespovratan, to je cijena koja se plaća, dosta živaca i vremena. No, ipak je to novac koji je bespovratan i namijenjen upravo za ovakve stvari i iskorake o kojima pričamo i pišemo, ali sporo ih radimo.

A država… ah, država. Naravno da pametna država pomaže ovakve procese i rasterećuje plaće i trošak rada, umjesto smanjenja 1% PDV-a, ali ne možemo se uzdati u to što će vlada napraviti i kada, sve je to presporo, a ponekad i neučinkovito. Moramo ubaciti u nižu brzinu, krenuti u akciju, a dok vi programirate neka nova inovativna rješenja i lovite kupce po svijetu, CISEx će i dalje neumorno pisati dopise ministrima i boriti se za smanjenje fiskalnog i parafiskalnog tereta, birokracije, te aktivne mjere koje su vjetar u leđa istraživanju i razvoju i izvozu.

I za kraj, jedan ohrabrujući podatak – IT sektor je u 2017. godini bilježio rast ulaganja u razvoj novih proizvoda od čak 42% u odnosu na 2016., a u odnosu na cjelokupno gospodarstvo, držimo 11,2% ukupnih ulaganja u razvoj. Dakle, transformacija je već počela i ne sumnjam u rezultate. Jedva čekam podatke za 2018., sigurna sam da će se vidjeti pozitivni pomaci!

Skupina NKD J62
2016 2017 2017/2016 Rast u 2017. u odnosu na 2016. u mil. HRK 2017/2012
Ukupni prihod u mil.HRK 8.724 9.898 13,4% 1.173 99%
Izvoz u mil. HRK 2.567 2.954 15,1% 387 140%
Broj zaposlenika prema satima rada 14.641 16.378 11,9% 1.737 55%
Broj zaposlenika prosječno 15.086 16.872 11,8% 1.786
Udio izvoza u prihodima 29% 30%
Izvor podataka: FINA; Analiza CISEx

 

Skupina NKD J62.01
2016 2017 2017/2016 Rast u 2017. u odnosu na 2016. u mil. HRK 2017/2012
Ukupni prihod u mil.HRK 5.775 6.633 14,9% 858 103%
Izvoz u mil. HRK 1.960 2.331 18,9% 371 191%
Broj zaposlenika prema satima rada 10.774 12.152 12,8% 1.378 77%
Broj zaposlenika prosječno 11.136 12.550 12,7% 1.414
Udio izvoza u prihodima 34% 35%
Izvor podataka: FINA; Analiza CISEx

 

Skupina NKD J62
2014 2016 2017 2017/ 2014
Neto profitna marža 7,70% 8,19% 8,58%
Udio troška osoblja u prihodu od IT usluga (bez trgovine) 36,40% 35,00% 35,10%
Udio troška vanjskih usluga u prihodu od IT usluga (bez trgovine) 30,10% 31,80% 31,50%
Ukupno plaće i vanjski rad (studenti, podugovaratelji) 66,50% 66,80% 66,60%
Prosječna mjesečna neto plaća u HRK 6.877,00 7.783,00 8.483,00 23%
Prihod po zaposlenom u tis. HRK 540,6 595,9 604,3 12%
Profitabilnost po zaposlenom u tis. HRK 41,6 48,8 51,8 25%
Bruto dobit po zaposlenom u tis. HRK 51,7 60,5 62,8 21%
Broj zaposlenika prema satima rada (ukupno više) 11.405 14.641 16.378

 

Podijeli: