75% stanovnika u Hrvatskoj internetu pristupa putem mobitela – data promet

U povodu Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti predstavljeno je redovno godišnje istraživanje Hrvatske udruge banaka o stanju sigurnosti na internetu.

Anketa  provedena na uzorku od tisuću osoba iz Hrvatske, a s namjerom da se utvrdi stupanj osjećaja ugroženosti i razinu osviještenosti građana o potrebi sigurnosne zaštite tijekom obavljanja uobičajenih aktivnosti na internetu, s posebnom naglaskom na preuzimanje internetskog sadržaja putem mobitela.

Riječ je o aktivnostima kao što su uporaba e-pošte, komunikacija putem društvenih medija, pristup internetu putem besplatnih, nezaštićenih bežičnih (Wi-Fi) mreža, samozaštita pri obavljanju transakcija putem mobilnog bankarstva, paze li koje stranice na internetu posjećuju i preuzimaju li aplikacije za mobitel samo s regularnih trgovina (App Store, Google Play) ili riskiraju nepotrebno negdje drugdje.

Rijetko mijenjanju lozinke

Kad je u pitanju uporaba lozinki pri komunikaciji putem e-pošte ili društvenih mreža, 59% ispitanika lozinke mijenja jednom godišnje ili rjeđe, a 34% samo kada zaborave staru lozinku. Uz to, znatno je pao broj ljudi koji redovito mijenjaju lozinke – sa 16% u svibnju 2016., na samo 7% u rujnu ove godine.

Kad je u pitanju čuvanje lozinki kojima pristupaju uslugama mobilnog bankarstva, 52% sudionika ankete tvrdi da te podatke znaju samo oni i da ih nemaju nigdje pohranjene, a 29% ih o tome ne razmišlja. U odgovoru na to pitanje pokazale su se statistički značajne razlike prema dobi.

Mlađi ljudi (generacija Z) bolje čuvaju lozinke za mobilno bankarstvo od starijih (baby boomers). Štoviše, stariji te lozinke zapisuju na više mjesta.

Ne osjećaju se ugroženi
Od sudionika istraživanja zatraženo je da naprave procjenu vlastite sigurnosti na internetu na skali od 1 do 5 – od stava nisam ugrožen/a do redovna sam meta hakerskih napada.

Više od pola (56%) ih smatra da nisu ugroženi, što je rast od 7% u odnosu na prošlu godinu, dok ih čak 40% uopće ne razmišlja o tome.

4% anketiranih kaže da su redovita meta hakera.

U slučajevima kada se susretnu s porukom (e-pošta, SMS,) nepoznatog pošiljatelja, koja ih navodi na primamljivu ponudu i nosi u sebi poveznicu (link) prema nekom mrežnom odredištu – 93% ljudi će takvu poruku ignorirati i odmah obrisati, a preostalih sedam posto će riskirati i na neki način nastaviti baviti se tom porukom.

Trećina ih koristi  besplatni Wi-Fi gdje je god moguće
Što se tiče besplatnog, nezaštićenog, bežičnog pristupa Internetu (Wi-Fi) – 37% ljudi ih koristi kad god može, 31% ih se Wi-Fi mrežama koristi povremeno, a 32% ih uopće ne koristi besplatni bežični pristup Internetu.

Oni koji koriste Wi-Fi, koriste ga uglavnom kao metodu štednje – smanjenja troška prijenosa podataka na mobilnoj mreži koju koriste. Na tim mrežama rade ono što i inače rade kad su na Internetu: čitaju vijesti, komuniciraju e-poštom i druže se na društvenim mrežama. Dobra vijest je da među onima koji Wi-Fi koriste bilo često ili samo povremeno, ima samo 3% onih koji putem tih nezaštićenih otvorenih veza pristupaju mobilnom bankarstvu.

Istraživanje je u korištenju bežičnog, besplatnog pristupa Internetu pokazalo znatne razlike prema dobi: među onima koji otvorene Wi-Fi mreže koriste kad god mogu najveći je udio, 60%, ljudi iz tzv. generacije Z.  Bežični, besplatni pristup Internetu najmanje koriste pripadnici generacije tzv. baby boomersa.  Udio onih koji otvorene Wi-Fi mreže koriste samo ponekad ili vrlo rijetko najveći je u skupini tzv. generacije X (37%).

Pametni paze gdje surfaju

Sudionici istraživanja, iako među njima ima još uvijek previše ležernih, pokazali su dosta opreza pri surfanju – pregledavanju sadržaja koji ih zanimaju na mreži nad mrežama. Njih 55% ne otvara internetske stranice za koje nisu sigurni da su autentične. Međutim, čak 34% sudionika ankete, o pouzdanosti mrežnih odredišta koja posjećuju uopće nije razmišljalo. Većini je najvažnije da su sadržaji koji ih zanimaju lako i jednostavno dostupni putem mobitela. Što se tiče preuzimanja aplikacija, 56% ispitanika preuzima aplikacije samo putem trgovina koje ponudi mobitel, no njih 34% uopće ne preuzima nikakve aplikacije na mobitele. Aplikacije najviše preuzimaju pripadnici generacije Z (69%), a udio onih koji uopće ne preuzimaju aplikacije, najveći je u dobnoj skupini generacije baby boomers (65%) te se smanjuje u mlađim skupinama. Udio onih koji preuzimaju aplikacije s alternativnih izvora podjednak je i vrlo malen u svim dobnim skupinama.

generacija Z i Millennialsi više vole otvorene Wi-Fi mreže

Kako se zaštititi od napada i čuvati podatke

U Hrvatskoj kao i u svijetu, velik je porast preuzimanja internetskog sadržaja putem mobitela. Mobitel postaje sve traženija platforma i u bankarstvu – u Hrvatskoj bilježimo oko 600.000 tisuća korisnika mobilnog bankarstva, istaknuo je na konferenciji za novinare direktor HUB-a Zdenko Adrović i naglasio: “U digitalnom dobu, u koje postupno i neupitno ulazimo, sigurna zaštita podataka i komunikacije postaju sve važnije za građane i tvrtke, a posebno za financijski sektor čije se poslovanje svodi na povjerenje koje klijenti imaju u banke. Zato će zaštita i edukacija o kibernetičkoj sigurnosti za nas ostati prioritet.”

“U ovoj godini nisu zabilježeni značajniji napadi na banke u Hrvatskoj, niti na korisnike usluga internet ili mobilnog bankarstva. No, uz standardni pokušaj prijevare phising porukama, ove godine smo zabilježili povećan broj specifičnih prijevara usmjerenih na tvrtke. Riječ je o prijevarama putem lažnih poslovnih poruka u kojima se kriminalci lažno predstavljaju kao zaposlenici tvrtki prodavatelja uključeni u kupoprodajni proces i onda navode tvrtke da novac uplaćuju na drugi, novi IBAN prodavatelja, ponekad i u drugoj banci. Obrana od ove vrste napada relativno je jednostavna. Ukoliko neposredno prije završetka kupoprodajnog procesa dođe do promjene IBAN-a ili odredišne banke prodavatelja, tvrtke kupci trebaju drugim komunikacijskim kanalima provjeriti točnost tih novih podataka prije izvršenja plaćanja”, rekao je  predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a Milan Parat.

Kako je u Hrvatskoj sve više korisnika mobilnih bankovnih usluga, Milan Parat sugerirao je dodatne preporuke za njih:

– nemojte koristiti mobilno bankarstvo na rootanim  ili jailbreakanim uređajima – uređajima na kojima je modificiranjem sigurnosnih postavki omogućen pristup privilegiranim procesima

– za financijske transakcije koristite samo bankovne aplikacije sa službene trgovine aplikacijama. Ne preuzimajte aplikacije iz nepoznatih izvora

– nemojte koristiti mobilno bankarstvo na otvorenim Wi-Fi mrežama

– budite oprezni ako otvarate poveznice (linkove) iz tekstualnih poruka (SMS) ili poruka elektroničke pošte. Vaša banka vas nikada neće pitati povjerljive informacije putem SMS-a ili e-maila

– provjerite jesu li izašle nove softverske dopune te zakrpe i instalirajte ih kako operativni sustav na uređaju ne bi bio izložen rizicima

– ako vaš mobilni uređaj podržava antivirusni softver, instalirajte ga

– čuvajte povjerljivost lozinki i PIN-ova mobilnih uređaja, ne pohranjujte lozinke u mobitel. Sigurnost mobilnih uređaja je jednako važna kao i sigurnost računala.

Podijeli: