Dosadašnje procjene uglavnom su se fokusirale na poslužitelje i akceleratore, poput grafičkih procesora, koji čine tek 13 posto ukupne mase opreme u podatkovnom centru, navodi se u izvješću. Kada se u obzir uzmu sustavi za napajanje, umrežavanje, hlađenje i ostala infrastruktura, ukupna količina otpada mogla bi biti 40 do 60 puta veća od najčešće citiranih akademskih predviđanja.

Izvješće navodi pet kategorija opreme: umrežavanje, distribucija električne energije, sustavi pričuvnog napajanja, poslužitelji s akceleratorima i sustavi hlađenja. Zajedno, ta oprema teži oko 7000 metričkih tona u referentnom podatkovnom centru za AI snage 100 MW. Velik dio te opreme morat će biti zamijenjen prilikom nadogradnje postrojenja.

Izvješće "How Big Is the AI ​​Waste Wave?" objavila je organizacija Basel Action Network (BAN). Riječ je o neprofitnoj organizaciji nazvanoj prema Baselskoj konvenciji, koja regulira međunarodni promet opasnog otpada i nastoji spriječiti njegovo prebacivanje iz razvijenih država u zemlje u razvoju.

Pretpostavke o tempu zamjene tehnologije

Model BAN-a polazi od planova industrije o izgradnji novih kapaciteta i izračunava potencijalnu količinu otpada koja proizlazi iz takvog širenja.
Procjenjuje se kako će infrastruktura za AI u razdoblju od 2025. do 2050. stvoriti između 395 i 617 milijuna tona elektroničkog otpada. Prema izvješću, ta bi količina ispunila između 15 i 23 milijuna brodskih kontejnera. Kada bi se 20 milijuna takvih kontejnera posložilo jedan za drugim, stvorio bi se niz dug oko 244 tisuće kilometara, što je otprilike šest puta više od opsega Zemlje.

Procjena se temelji na nekoliko pretpostavki. Model pretpostavlja kako će bakar, čelik, oprema za hlađenje i distribuciju energije, mrežna oprema i računalni hardver u najsuvremenijim podatkovnim centrima za AI biti povučeni iz upotrebe u roku od nekoliko godina - a ne desetljeća - kako će ta tehnologija zastarijevati.

Primjerice, u izvješću se navodi kako se prilikom zamjene serverskih ormara koji troše između pet i 15 kW onima koji troše 50 do 140 kW (što je potrebno za AI radna opterećenja) velik dio postojeće infrastrukture za napajanje mora ukloniti i zamijeniti novom. Samo jedno postrojenje od 100 MW sadrži oko 2700 tona bakra samo u kablovima i sabirnicama.

GPU-ovi i drugi AI akceleratori zamjenjuju se svake dvije do tri godine, tvrdi BAN, u usporedbi s pet do sedam godina za tradicionalne poslužitelje opće namjene. Model pretpostavlja kako vlasnici zamjenjuju cijele poslužitelje prilikom nadogradnje na najnoviju generaciju Nvidijinih GPU-ova, na primjer. 

BAN tvrdi kako je to vjerojatno jer proizvođači originalne opreme koji isporučuju hiperskalere obično isporučuju potpune, unaprijed konfigurirane sustave. Ostala oprema ima različite cikluse zamjene: tri do četiri godine za mrežnu infrastrukturu, osam godina za distribuciju energije i pet godina za rezervne sustave napajanja i hlađenja.

U planu su nova istraživanja. Sljedeće bi trebalo ispitati kako ponovna upotreba, obnova i prenamjena mogu smanjiti količinu elektroničkog otpada. Treće će razmotriti njegovu potencijalnu toksičnost, uključujući kontaminaciju perfluoroalkilnim i polifluoroalkilnim tvarima (PFAS), dok će četvrto ispitati načine ublažavanja rizika.

Nijedan hiperskaler, vlada ili međunarodno tijelo nije objavilo plan za rukovanje elektroničkim otpadom uzrokovanim umjetnom inteligencijom u predviđenim razmjerima, navedeno je u izvješću. Dodaje se kako nema dovoljno infrastrukture za sigurnu obradu čak ni trenutnih količina.