Astronomi su po prvi put otkrili atmosferu oko stjenovitog planeta nalik Zemlji koji kruži u nastanjivoj zoni oko svoje zvijezde. Egzoplanet LHS 1140 b udaljen je 48 svjetlosnih godina od Zemlje i ima atmosferu koja sadrži helij. Također je prvi stjenovit planet čija je atmosfera izravno otkrivena.

Prvi put je uočen 2017. godine. Zasad nije poznato kako izgleda njegova površina, ali istraživači smatraju kako postoji velika vjerojatnost da bi mogao imati vodu. Iako kruži oko crvenog patuljka, koji je manji i hladniji od Sunca, kruži bliže našoj zvijezdi nego mi, održavajući temperaturu u kojoj bi mogla postojati tekuća voda.

Otkriće prvog egzoplaneta potvrđeno je prije nešto više od 30 godina. Od tada su znanstvenici pronašli preko 6000 egzoplaneta. Nekoliko stjenovitih planeta pronađeno je u nastanjivoj zoni njihove zvijezde, ali dosad nismo našli nijedan koji bi imao atmosferu.

Jedan od razloga zašto su znanstvenici imali poteškoća s pronalaženjem takvih planeta su njihove zvijezde. LHS 1140 b kruži oko najčešćeg tipa zvijezde, crvenog patuljka, koji je otprilike trećine veličine našeg Sunca. 

Ovaj tip zvijezde ostaje aktivan puno dulje od zvijezda poput našeg Sunca. Ta aktivnost znači kako oslobađa nalete ekstremnog zračenja poput solarnih baklji i izbacivanja koronalne mase. Ekstremno zračenje oko ovih zvijezda potpuno uklanja atmosfere s planeta koji kruže oko njih.

Moguće je kako se i drugi plinovi osim helija nalaze u atmosferi planeta. Također, moguće je kako je ostao bez dijela atmosfere prethodno uslijed zračenja njegove zvijezde. Ali, crveni patuljak oko kojeg ovaj planet kruži star je otprilike šest milijardi godina, nekoliko milijardi godina stariji od dobi u kojoj se njihova ekstremna radijacijska aktivnost počinje smirivati. 

Iako dio helija još uvijek polako izlazi iz atmosfere planeta tijekom vremena, istraživači očekuju kako bi planet mogao zadržati atmosferu. I Zemlja postupno gubi helij s vremenom. 

Tim je teorijski model testirao koristeći spektograf Warm Infrared Echelle (WINERED) na Magellanovom opservatoriju u Čileu. Promatranjima su uspjeli vidjeti LHS 1140 b i drugi planet kako tranzitiraju ispred svoje zvijezde u istoj noći. 

S ovim spektrografskim podacima mogli su identificirati potpise molekula u atmosferama tih planeta dok su prolazili ispred zvijezde. LHS 1140 b je pokazao izravan, nepobitan potpis helija. Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Science.