Nijemci bi mogli imati ogromne zalihe litija. Pitanje je - kako do njih?
Vađenje litija iz slanih naslaga predstavlja ogromne tehničke izazove jer naslage kamenca mogu začepiti opremu, kao i smanjiti učinkovitost sustava za pumpanje i obradu.
Njemačka je pokrenula istraživanje kako bi provjerila je li moguće litij zarobljen u naslagama drevnih slanih otopina pronađenim gotovo 4300 metara pod zemljom izvući na površinu. Rad u sklopu projekta RoLiXX, usmjeren je na Sjevernonjemački bazen, najveći u Srednjoeuropskom bazenskom sustavu, koji navodno ima značajan potencijal za vađenje litija.
Moguće je kako ta lokacija sadrži približno 43 milijuna tona ekvivalenta litijevog karbonata otopljenog u dubokim vrućim slanim formacijskim vodama unutar pješčenjaka Rotliegend, starih oko 300 milijuna godina.
Kako bi procijenio njegov potencijal, tim uključen u 36-mjesečni projekt koristit će postojeće duboke bušotine kako bi sustavno analizirao i znanstveno procijenio resurs po prvi put. Dosad prikupljeni podaci sugeriraju kako su razine litija u pojedinim područjima dovoljno visoke za moguću naznaku velikog neiskorištenog resursa.
Rizik po opremu i okoliš
Tvrtka Neptune Energy je u rujnu 2025. godine potvrdila kako Njemačka posjeduje jednu od najvećih svjetskih baza litijevih resursa. Ali, vađenje litija iz ovih slanih naslaga predstavlja ogromne tehničke izazove. Dok slanice sadrže složenu mješavinu otopljenih elemenata, promjene tlaka i temperature tijekom ekstrakcije mogu uzrokovati taloženje minerala iz otopine.
Ove naslage kamenca mogu začepiti opremu, kao i smanjiti učinkovitost sustava za pumpanje i obradu. Zato tim nastoji razviti metode ekstrakcije posebno dizajnirane za uvjete visoke slanosti. Jedan od njihovih ključnih ciljeva je omogućiti izvlačenje litija uz minimiziranje stvaranja krutih ostataka koji bi mogli poremetiti rad ili dovesti do ekoloških problema.
Znanstvenici također provode detaljne geološke i geokemijske analize kako bi bolje razumjeli kako se litij skladišti i mobilizira pod zemljom. Nadaju se kako će istraživanjem moći identificirati minerale koji sadrže litij, mapirati njihovu distribuciju i rekonstruirati procese koji dovode do njihovog nastanka.
Istodobno, napredne tehnike - uključujući rendgensku difrakciju uz lasersku masenu spektrometriju - bivaju korištene u laboratoriju MAGMA (Mineraloški i geokemijski mikroanalitički laboratorij) za otkrivanje tragova litija unutar pojedinačnih minerala. Ove nalaze podržavaju eksperimenti koji simuliraju uvjete visokog tlaka i visoke temperature koji se nalaze duboko pod zemljom. To bi trebalo pomoći timu pri utvrđivanju procesa kojim litij prelazi iz stijene u otopinu.