Mliječni put je, izgleda, veći nego što se dosad mislilo
Vanjski krakovi matične nam glaksije protežu se otprilike deset posto dalje od dosadašnjih procjena. To smo otkrili zahvaljujući gama-zrakama.
Promatrajući svjetlost najsnažnijih eksplozija u svemiru koja se odbija od oblaka prašine u spiralnim krakovima Mliječne staze, astronomi su otkrili kako se naša galaksija možda proteže dalje nego što se prije mislilo, što potencijalno mijenja procjene njezine mase i strukture.
Koristeći podatke iz NASA-inog rendgenskog opservatorija Chandra i XMM-Newtona Europske svemirske agencije, tim istraživača precizno je izmjerio udaljenosti do oblaka prašine u spiralnim krakovima Mliječne staze. Rezultati istraživanja su objavljeni u časopisu Astronomy & Astrophysics.
Mliječni put proteže se oko 100 tisuća svjetlosnih godina u širinu i sadrži 100 do 400 milijardi zvijezda. Njegovom spiralnom strukturom dominiraju neobični krakovi koji se omotavaju od krajeva središnje zvjezdane šipke u njegovom srcu. Naš Sunčev sustav nalazi se na jednom od spiralnih krakova galaksije, otprilike na pola puta od središta.
Znanstvenici i dalje rade na određivanju točne strukture Mliječnog puta i preciznijoj karakterizaciji njegovih krakova. Naš pogled na našu galaksiju otežava položaj Zemlje unutar jednog od njezinih krakova, a teleskopske slike ometaju i plin te prašina.
Novo istraživanje proučavalo je prstenove oko gama-zraka. Ove snažne eksplozije događaju se nakon kolapsa masivne zvijezde ili spajanja dviju neutronskih zvijezda, što rezultira najsjajnijim bljeskovima svjetlosti u svemiru.
Istraživači su se oslonili na fenomen svjetlosnih odjeka, pri čemu se svjetlost od gama-zraka odbijala od oblaka prašine u spiralnim krakovima galaksije. Time su uspjeli izmjeriti udaljenost do Zemlje koristeći promjere prstenova prikazanih u rendgenskom svjetlu, pri čemu veće prstenove generiraju oblaci prašine bliže nama.
Koristili su tri različita gama-zračenja kako bi izmjerili udaljenost od Zemlje do tri spiralna kraka Mliječne staze: Perzejevog te dva dijela kraka Štita-Kentaura. Otkrili su kako su potonji krakovi oko 10 posto udaljeniji nego što su astronomi prije mislili.
Također su procijenili kako je oblak prašine u najudaljenijem kraku širok oko 3500 svjetlosnih godina. To je pokazalo kako se njihova mjerenja odnose na punu debljinu spiralnog kraka, a ne na slučajni, izolirani oblak prašine koji možda ne predstavlja u potpunosti lokaciju kraka.
