Nova kritika u znanstvenom časopisu Nature postavlja nova pitanja o Microsoftovoj tvrdnji o proboju u kvantnom računalstvu prošle godine, čime su bili poduprli najavu kako će do 2029. godine imati funkcionalan kvantni sustav. U odgovoru na kritiku Microsoft je rekao kako stoji iza svog istraživanja i kako njegov kvantni program ostvaruje praktičan napredak unatoč svim zabrinutostima.

Kvantna računala postala su prioritet za administraciju američkog predsjednika Donalda Trumpa, koja je uložila dvije milijarde američkih dolara u to područje i postavila ciljeve za znanstveni kvantni sustav do 2028.

Poput IBM-a, Googlea i drugih, Microsoft razvija vlastito kvantno računalo. No dok suparnici konstruiraju strojeve temeljene na bolje shvaćenim kvantnim tehnologijama, Microsoft je proveo gotovo dva desetljeća pokušavajući probiti nove znanstvene temelje o tehnologiji za koju tvrdi kako bi mu mogla pomoći prestići konkurenciju.

Sporni softver i praznina

Njihov dosadašnji rad polučio je skepticizam. Dva prethodna rada koja je podržao Microsoft povučena su iz časopisa Nature, dok su urednici u dva druga - jednom u Natureu i drugom u časopisu Science - upozorili na moguće istraživačke probleme. Microsoft je rekao kako su prethodno povučeni radovi u časopisu Nature nastali izvan njegovih laboratorija te kako nisu pregledali podatke u njima prije objave.

Recenzirana kritika koju je u Natureu objavio Henry Legg, predavač kvantne fizike na Sveučilištu St. Andrews u Škotskoj, u pitanje dovodi peti rad, objavljen u veljači 2025. 

Microsoft je prošle godine objavio kako je pronašao majoranu, dugo teoretiziranu subatomsku česticu ključnu za njegov pristup. Međutim, to otkriće nije objavljeno u recenziranom časopisu, poput Naturea. Rad u časopisu Nature iz veljače 2025. iznio je užu tvrdnju: kako je Microsoft razvio softver za identifikaciju male praznine u inače vrlo vodljivoj žici.

Praznina je važna jer su kubiti - osnovne jedinice kvantnih računala - moćni, ali krhki. Često gube svoje stanje u djeliću sekunde. Microsoft kaže kako je pronalaženje stabilnog razmaka u vodljivoj žici dio procesa koji bi mogao stvoriti dugotrajnije i korisnije kubite.

Legg je, međutim, otkrio kako je Microsoftov softver "dao nedosljedne i pogrešno prijavljene rezultate". Širi skup podataka koji je Microsoft objavio, ali nije uključio u rad, pokazuje slučajni šum, bez jasnih dokaza o razmaku o kojem u Microsoftu pričaju. Microsoft je branio svoje tvrdnje rekavši kako je softver "praktični alat" za pronalaženje dobrih mjesta na čipovima za postavljanje kubita. Navodno ga redovito koriste za postavljanje čipova koji izvode operacije kvantnog računanja.

Sergej Frolov, fizičar sa Sveučilišta u Pittsburghu koji je također kritizirao Microsoftov rad, ustvrdio je kako Microsoftu nedostaju dugogodišnji dokazi koji podržavaju pristupe koje su poduzeli konkurenti poput IBM-a i Quantinuuma, a koji se ne oslanjaju na postojanje majorane.