Gauss je izvanredan primjer kako uz znanje i volju, u manje od pet godina, iz samog temelja stvoriti najbrže rastuću tehnološku tvrtku. Pitali smo Ivana Lozančića, direktora Gaussa, koja je tajna njihova uspjeha

Deloitte je nedavno objavio popis 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u srednjoj Europi. Na popisu se našlo i šest hrvatskih tvrtki – Gauss, Rimac automobili, Axilis, Telum, Hangar 18 i Serengeti. Kao i prethodnih godina, većina plasiranih tvrtki iz Hrvatske bavi se softverom, jedna čistom tehnologijom (Rimac automobili), a jedna digitalnim marketingom (Telum).

Prva hrvatska tvrtka na toj listi je Gauss koji se nalazi na 19. mjestu. Riječ je o mladoj, osječkoj tvrtki koja se bavi razvojem softvera za klijente te dijelom informatičkim edukacijama i razvojem vlastitih komercijalnih rješenja. Direktor Gaussa je Ivan Lozančić, koji je na ovaj način zaokružio svoja prijašnja iskustva u razvoju softvera. Gauss je osnovan 2012. godine, a danas ima više od 70 zaposlenika, i to u Slavoniji koja vapi za radnim mjestima. Pročitajte u nastavku intervju s Ivanom Lozančićem – saznajte što je Gauss, čime se bavi i kakvi su im planovi za budućnost.

Ivan Lozančić – foto by Davor Kibel

Gauss je danas respektabilna tvrtka u hrvatskim, ali i u europskim okvirima. Kako ste se uopće odvažili zaputiti u poduzetničke vode, i to u okruženju koje nije nimalo idealno za privatno poslovanje?
Godinama sam radio kao freelancer u web-developmentu i u to vrijeme bio dobar u tome, tako da nisam previše razmišljao o tome da uđem u poduzetništvo. Napustio sam dobro plaćen posao, i bez prevelikih očekivanja, zajedno s partnerom Draganom Ibriksom Golubom, započeo graditi tvrtku. Iskustvo koje smo stekli na svim poslovima prije ovog pomoglo nam je izbjeći određene početničke pogreške, ali i dalje svakim danom učimo, jer vođenje tvrtke od 80 ljudi u ovako dinamičnom sektoru jednostavno ne možete naučiti. Većina ljudi koja je u tvrtki od početka, u ovu je priču ušla napuštanjem sigurnih poslova. Imali smo volju za promjenom, drugačijom radnom okolinom i želju za gradnjom nečeg velikog. Nismo to nikada zapisali na papiru, sve što smo planirali, provodili smo bez strogo definiranog plana. U tom procesu dogodilo se mnogo toga dobrog, uz poneke pogreške. Zadovoljan sam postignutim, ali imamo velike ambicije za nastavak. Okruženje u kojem poslujemo nije idealno, brojne su prepreke i otežavajuće okolnosti za tvrtke u rastu, ali vjerujem da ide nabolje. Optimizam i vjera u sebe nešto je što ljudima oko nas kronično nedostaje, a što može biti dovoljan motiv za pozitivne promjene.

Gauss – foto by Davor Kibel

Komparativne prednosti

Što Gauss Development nudi tržištu i zašto bi netko odabrao vaše usluge, a ne nečije druge?
Ono u čemu smo se diferencirali od velike većine tvrtki za razvoj softvera jest široka paleta usluga koje nudimo te fleksibilnost prema potrebama klijenta, koju uspješno održavamo od naših početaka. Iako smo krenuli s razvojem web-stranica, brzo smo uvidjeli da potencijal razvoja mobilnih rješenja te poslovnih rješenja po mjeri ne smijemo propustiti. Kad radite za veće klijente, sva ova područja postaju usko povezana i jednostavno bolje konkurirate ako kvalitetno možete pokriti sve. Uspjeli smo izgraditi timove stručne u navedenim područjima, a sada je najveći izazov osigurati dovoljno posla za sve u svakom trenutku te interna organizacija unutar svih odjela. Klijenti odabiru nas jer uvijek nastojimo pojednostaviti proces, naglasak s tehnologije i procesa razvoja prebaciti na rješavanje problema.

Većinu vašeg prometa čini izvoz, tj. prodaja usluga stranim klijentima. Kako ste uopće došli do prvih klijenata u inozemstvu i kako ste stekli njihovo povjerenje?
U počecima smo do stranih klijenata dolazili isključivo preporukama, a danas većina dolazi preko weba. Povjerenje je uvijek ključ dobivanja novih poslova, pogotovo kada krenete kao mala tvrtka iz Hrvatske. Imali smo različita iskustva i situacije gdje su klijenti bili nepovjerljivi jer smo mladi, zato što poslujemo iz Hrvatske i slično. Kvaliteta rada uvijek uklanja sve sumnje, ali nije uvijek lako doći do realizacije i početka rada.
Trenutačno oko 70% poslovanja odlazi na inozemna tržišta, a ostatak završava u Hrvatskoj. Najviše poslujemo s klijentima iz središnje Europe, tvrtkama iz Švicarske, Njemačke i Velike Britanije.

Znači li to da vas domaće tržište zanima u manjoj mjeri?
Domaće nas je tržište pokrenulo, i još uvijek zauzima jedan dio našeg poslovanja; to se možda nikada ni neće promijeniti. Naši domaći klijenti tvrtke su u različitim djelatnostima s kojima imamo kvalitetne odnose i učinkovitu suradnju. Čak i na domaćem tržištu postoji još mnogo neiskorištenog potencijala, ali smo sve bliže tome da to promijenimo u svoju korist.

Kakvi su poticaji i pomoć od države? Pomažu li vam jedinice lokalne samouprave i u kolikoj mjeri?
Iako se mnogo o tome priča, kod nas ne postoji zdrava poduzetnička klima, i pomaci prema tome gotovo su zanemarivi. Svaki poduzetnik želi normalne uvjete za svoje poslovanje, ali smo, nažalost, daleko od toga. Sustav je represivan i teško ga je pratiti, ali kao vječni optimist, nadam se da ćemo dočekati konkretne poteze koji će dati više poticaja tvrtkama u rastu. U pet godina poslovanja nismo primili nikakve poticaje koji bi nam dali potreban vjetar u leđa, prepušteni smo tome da samo radimo i ne očekujemo ništa što sami ne realiziramo. Nimalo ne pomaže ni činjenica da sami obrazujemo radnu snagu, jer obrazovni sustav ne pruža dovoljno.

Poznato je da Slavonija vapi za radnim mjestima. Postoji li navala za vama kao idealnim poslodavcem, i kako dolazite do stručnog kadra?
Primamo mnogo zamolbi za posao, a najveće zadovoljstvo predstavlja to što je sve više kvalitetnih prijava, koje vam zapnu za oko u gomili. Malo je razočaravajuće kad vidite da se osobe ne potrude oko prijava na posao, a toliko je nezaposlenih. Zainteresiranih je osjetno više nakon plasmana Gaussa na Deloitteovu listu najbrže rastućih tehnoloških tvrtki u srednjoj Europi. Slavoniji nedostaje radnih mjesta, ali i kadrova sa specifičnim znanjima.

Gauss je jedan od začetnika ideje “Osijek kao IT zona”, a u toj ideji prate vas i drugi startupovi. Slijede li vas u toj ideji i obrazovne institucije koje bi trebale proizvoditi više stručnjaka upravo za to područje poslovanja?
IT zona u Osijeku s potrebnom infrastrukturom i pravim poticajima za tvrtke zasigurno bi pogodovala stvaranju nove, pozitivne klime među mladima. Oduvijek oko sebe okupljamo mlade koje educiramo i mentoriramo u razvoju ideja, što namjeravamo staviti u formalni okvir akceleratora u narednom razdoblju. Sinergija obrazovnog i realnog sektora jedini je način da se konkretna znanja približe mladima, jer potrebno za rad u našem sektoru ne možete staviti u knjige. Ono što je danas primjenjivo, već sutra može postati prošlost. Dinamika IT branše je takva, ali na to smo svi naviknuti, i jedino u takvim uvjetima i funkcioniramo. Želim motivirane mlade ljude koji ne napuštaju Osijek, ali istovremeno želim da svi racionalno sagledavamo svoje pozicije i da ne stvaramo oblak iluzije oko stanja u branši. I dalje smo daleko od pravih rezultata, mnogo nas posla očekuje da bismo zaista izgradili Osijek kao IT zonu i kako bismo sa sigurnošću mogli tvrditi da smo spremni na velike brojeve u svim pogledima.

Primanje Deloitte nagrade – foto by Davor Kibel

Planovi

Kakvi su vam planovi za budućnost? Planirate li daljnji rast i širenje, ili ćete ipak nastaviti malo opreznije?
U posljednje sam vrijeme često ponovio rečenicu da sad imam plan napraviti plan. Plan dakako postoji, oduvijek smo ga imali, samo nikada nije stavljen na papir. Partner i ja želimo realizirati neke svoje ideje koje smatramo potencijalno vrlo profitabilnima, kao i ideje naših zaposlenika. Cilj nam je, osim isporuke vrhunske usluge razvoja rješenja klijentima, izgraditi vlastite proizvode koje će tvrtka prodavati. Realizaciji navedenog smo sve bliže, ali i dalje imamo mnogo posla da bismo to ostvarili. Širenje kod nas uvijek dolazi spontano, ovisi o priljevu novih poslova i uspostavi novih poslovnih modela koje ćemo imati. Zauzimanje većeg dijela stranog tržišta uvijek uzimamo kao apsolutni prioritet, ali ne i jedini.

Što biste poručili mladima koji nemaju posao, a imaju znanje i volju?
Rad i samo rad. Znanje nikad nije bilo ovako dostupno, samo treba odabrati željeni smjer i educirati se. Pokazalo se da su Gaussovi najbolji zaposlenici oni koji su prošli različite studentske poslove – telekomunikacije, rad u sezoni, rad na poljoprivrednim gospodarstvima… Ma svako iskustvo je važno, na svakom se poslu nešto vrijedno može naučiti. Lojalnost, radne navike, odgovornost, marljivost i upornost osobine su koje najviše cijenim. Često sam osobama kod kojih sam prepoznao ove osobine dao posao bez konkretnog znanja i nisam pogriješio. Cijenili su priliku, marljivo su radili i brzo napredovali. U ovom sektoru mogu opstati samo ljudi koji to doista žele i vole raditi, jer onda ništa nije teško i nemoguće naučiti.

 

Rang-lista 50 najbrže rastućih tehnoloških tvrtki srednje Europe (Deloitte)

Rang Tvrtka Zemlja Sektor Rast (%)
1 Codewise Sp. z o.o. Sp. K. Poljska Software 13.052
2 CodiLime Sp. z o.o. Poljska Software 5.038
3 DataSpring s.r.o. Češka Software 3.129
4 JUMP soft a.s. Slovačka Software 1.965
5 NSoft d.o.o. Mostar BiH Software 1.760
6 ZOOT a.s. Češka Mediji 1.557
7 MUSOFT.CZ Češka Software 1.352
8 Miquido Poljska Software 1.214
9 High Tech Engineering Center Srbija Software 1.109
10 INNOVATIX Kft. Mađarska Software 1.070
11 Benhauer Sp. z o.o. Poljska Software 976
12 STRV Češka Software 897
13 Endeavour team kft Mađarska Mediji 868
14 INIS sp. z o.o. Poljska Mediji 855
15 STUDIO 727 Slovačka Software 841
16 XEVOS Solutions s.r.o. Češka Software 801
17 Bold Brand Commerce sp z o.o. Poljska Software 766
18 Attrecto Zrt Mađarska Software 764
19 Gauss d.o.o. Hrvatska Software 736
20 Rimac Automobili Hrvatska Čiste tehnologije 702
21 Cloud Technologies S.A. Poljska Software 694
22 Axilis d.o.o. Hrvatska Software 613
23 Telum d.o.o. Hrvatska Mediji 607
24 Bulpros Consulting AD Bugarska Software 560
25 Monterail.com sp. z o.o. Poljska Software 556
26 manGoweb, s.r.o. Češka Mediji 547
27 Creotech Instruments S.A. Poljska Software 546
28 Hangar 18 d.o.o. Hrvatska Software 527
29 Motivation Direct Sp. z o.o. Poljska Software 504
30 Aliter Technologies, a.s. Slovačka Software 484
31 JCQ Hungary Kft. Mađarska Čiste tehnologije 480
32 Neoteric Sp. z o.o. Poljska Software 458
33 Pizza SEO Slovačka Software 452
34 Grupa TENSE Sp. z o.o. Sp. k. Poljska Mediji 448
35 Better Software Group Poljska Software 411
36 Exacaster, UAB Litva Software 408
37 Tremend Software Consulting SRL Rumunjska Software 399
38 TenderHut S.A. Poljska Software 389
39 Serengeti d.o.o. Hrvatska Software 385
40 S.C. TRENCADIS CORP S.R.L. Rumunjska Software 383
41 BSP Applications, spol. s r. o. Slovačka Software 381
42 OSI sistemske integracije d.o.o. Slovenija Software 380
43 i-systems Spółka z ograniczoną Poljska Software 373
44 UAB “INVENTI” Litva Software 367
45 UAB “MEDIA INOVACIJOS” Litva Software 363
46 WebVenture Interactive Rumunjska Software 348
47 INVENTI Development s. r. o. Češka Software 347
48 Predica Sp. z o.o. Poljska Software 343
49 Accesa IT Consulting SRL Rumunjska Software 330
50 Traffic Trends Sp. z o.o. Poljska Mediji 324
Na Deloitteovoj ljestvici nalaze se tvrtke iz ukupno 11 zemalja s prosječnom stopom rasta od 1057% (Izvor: Deloitte.com)

 

Podijeli: