dr. sc. Ante Žigman, Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), cijelu je karijeru u financijama, bilo u privatnom sektoru, u više banaka, ili u javnom sektoru, u Hrvatskoj narodnoj banci, Ministarstvu financija. Također je predavao na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa

Žigmanova su specijalizacija javne financije i makroekonomska kretanja, a s posebnom pozornošću prati razvitak financijske tehnologije. Imenovan je i članom nekolicine međunarodnih financijskih tijela. Kako Hanfa pokriva najširi spektar financijskih usluga i organizacija, dr. Žigman održao je uvodno izlaganje na posljednjoj konferenciji Future of Fintech.

Kao zanimljivost – prije mnogo godina Žigman je bio i suradnik izdavačke kuće Bug, što je napomenuo na početku svoga govora.

Informatizacija, zatim internetizacija, pa digitalizacija, i napokon blockchainizacija financija, već su desetljetni trendovi. Koji su glavni pomaci u tome u posljednje vrijeme?

U posljednje vrijeme, najveći se pomaci vide u personalizaciji financijskih usluga kroz umjetnu inteligenciju i Big Data, što se najviše vidi u bankarstvu i na tržištu osiguranja. Također, vidljivo je i veće korištenje novih izvora podataka za proizvode financijske industrije kroz, primjerice, telemetriju u osiguranjima. Konačno, blockchain i DLT financijske aplikacije, omogućuju pomoću smart ugovora niz novih proizvoda i usluga. Međutim, to je tržište još slabo razvijeno, ali predstavlja za određenu nišu vrlo važan segment poslovanja. Vjerojatno će se u široj upotrebi tih tehnologija u skoroj budućnosti vidjeti najveći pomaci.

Pomaci u Hrvatskoj

Primjećuju li se ti pomaci i u Hrvatskoj?

Hrvatska ne zaostaje za usporedivim zemljama Europske unije u digitalizaciji društva i ekonomije. Dokaz tome je i Indeks digitalnog gospodarstva i društva, koji izrađuje Europska komisija, koji pokazuje da je Hrvatska i ispred nekih velikih zemalja u EU, kao što su Italija i Poljska. Svi trendovi koji su navedeni, prisutni su i u Hrvatskoj, u skladu s veličinom našeg tržišta.

Naime, na našem tržištu možemo vidjeti subjekte koji se bave raznim poslovima vezanima za tehnološki sektor, koji su prisutni u svijetu. Od tih poslova mogu se izdvojiti poslovi koji se odnose na personalizaciju financijskih usluga kroz implementaciju umjetne inteligencije, ili kroz deep learning rješenja za tradicionalnu financijsku industriju. Također, u Hrvatskoj je prisutna izrada telemetrijskih proizvoda, koji se koriste kod naših osiguravatelja, ali i u svijetu. Prisutan je i trend spajanja svijeta tradicionalnih financija i onoga koji se razvija u okviru blockchaina.

Što je fintech, a što alternative finance? Možete li navesti primjere?

Čini se da su se ti pojmovi u najvećem broju slučajeva spojili, jer su i jedan i drugi uglavnom povezani s tehnološkim promjenama. Većina alternativnih financija u konačnici se razvija uz primjenu novih tehnologija. Ne treba zaboraviti da se nove tehnologije u financijama, koje zovemo fintech, primjenjuju i za unapređenje tradicionalnih financija, a ne samo za pokretanje alternativnih financija. Fintech u svojoj punini predstavlja primjenu novih tehnologija u financijskoj industriji kakvu danas poznajemo.

Ona je samo proširena za neke nove tehnološke inovacije, kao što je DLT, odnosno blockchain, ili umjetna inteligencija, razni algoritmi ili cloud, te razne druge tehnologije koje se koriste u financijama. Međutim, alternativne financije, o kojima se sve više govori, odnose se na nove načine pružanja financijskih usluga, koji su se pojavili izvan tradicionalnog financijskog sustava. Naglasak je na novim financijskim uslugama, bez obzira na tehnologiju, a najčešći primjeri su skupno financiranje, kriptoimovina, peer-to-peer zajmovi i slično.

Regulacija kriptotržištu daje veću razinu legitimiteta te omogućuje bolju povezanost i veću suradnju s tradicionalnim financijskim tržištima

Alternativne financije

Ima li fintecha i alternativnih financija u Hrvatskoj? Koliko?

Ima, identificirali smo zasad najmanje 57 pravnih subjekata koji se na neki način bave inovacijama u financijskoj industriji. Ipak, velika većina tih subjekata zapravo su tehnološke tvrtke, kojima je samo jedan dio poslovanja financijska industrija, ali imaju značajan know-how baš vezan uz financijsku industriju. Kada se proberu samo oni subjekti koji pružaju usluge alternativnih financija, prema brojnosti, najviše je onih koji se bave uslugama skupnog financiranja i kriptoimovinom.

Prema podacima kojima raspolažemo, njih je trenutačno nešto više od deset ostvarilo neku poslovnu aktivnost u navedenim djelatnostima. Postoji velika razlika u stupnju poslovne aktivnosti – dok jedni imaju stabilne ili rastuće prihode, većina je tek na počecima, i upitno je kako će se razvijati. Treba napomenuti da se tu mogu dodati i tradicionalni financijski igrači, koji su počeli kreirati projekte koji bi se također mogli svrstati u grupu fintech.

Nadzire li njih Hanfa? Jesu li ti brojevi obećavajući? Čine li se te kompanije ozbiljnima?

Hanfa u pravilu ne nadzire subjekte koji se bave razvojem tehnoloških inovacija, posebno jer se radi uglavnom o tehnološkim subjektima. Oni su prisutni i kao male startup kompanije, ali i kao ozbiljni veliki subjekti. No to su subjekti koji razvijaju ključne dijelove svih digitalnih proizvoda reguliranih financijskim institucijama, i njihovo postojanje uopće je osnova za razvoj bilo kakvih financijskih inovacija.

S druge strane, subjekti za pružanje usluga skupnog financiranja i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom još su uglavnom vrlo mlade tvrtke, s malim brojem zaposlenika, ali kako se tržište u kojem djeluju razvija, tako će se morati i one, da opstanu na tom tržištu. Posebno jer je Hrvatska dio tržišta EU, i konkurencija je velika. Kada govorimo o nadzoru, treba reći da će se Uredba o skupnom financiranju primjenjivati tek od početka 2022. godine, a uredba o tržišnoj infrastrukturi kriptoimovine tek je u pripremi.

Neke od tih kompanija ušle su na popise najbrže rastućih u Istočnoj Europi. Kako hrvatski fintech i alternativne financije stoje u odnosu na neposredno okruženje?

Neposrednim okruženjem i dalje u svim segmentima financijskog tržišta dominiraju tradicionalni financijski subjekti. Prisutni su i veliki strani fintech igrači, a Hrvatska tu nije izuzetak. Nadamo se da će se, prema uzoru na baltičke zemlje, i u ovom prostoru EU naći dijelovi financijskih usluga gdje mogu izrasti ozbiljni lokalni fintech igrači, ili gdje se mogu privući veliki strani subjekti koji bi iskoristili prednosti koje nudi ovaj dio EU, kao što su konkurentna radna snaga, konkurentan regulatorni okvir, dostupnost institucionalnih kapaciteta, mogućnost skaliranja proizvoda na cijeli EU, dobro obrazovanje i slično.

Manje države u EU pogodnije su za pilotiranje novih projekta, imaju jednaku regulativu EU i dobru infrastrukturu te konkurentniju radnu snagu

Zaostajanje u inovativnosti

U prezentaciji na konferenciji Future of Fintech spomenuli ste da u svjetskom ulaganju u blockchain industriju Europa čini tek 4 posto. Što mislite da je tome razlog, tradicionalna dominacija bankarskog sektora u Europi ili zaostajanje u inovativnosti?

Vjerujemo da se dio odgovora krije u tome da u Europskoj uniji regulirani financijski subjekti uglavnom smatraju kako ono što im nije izričito dopušteno regulativom ne smiju raditi, dok u Aziji ili SAD-u i UK smatraju da sve što im nije izričito zabranjeno, smiju raditi. Možemo zaključiti da sa strane korisnika postoji tradicionalni pristup novim uslugama zasnovanim na tehnologijama. U Europi su investitori navikli da su zaštićeni i da imaju sva prava u slučaju ako dođe do gubitka zbog nekih neregularnosti. Međutim, tako nešto nije moguće ako nema regulacije, a regulacija zbog svog postojanja usporava i razvoj inovacije.

To je jedan začarani odnos, u kojem je teško odrediti koliko regulacije treba implementirati da ne dođe do usporavanja inovacija. Nadam se da će najava uredbe o infrastrukturi tržišta kriptoimovine pridonijeti tome da se kreatori infrastrukture unaprijed pomalo prilagođavaju najavljenoj uredbi, i time dobiju povjerenje investitora.

Je li tromost Europe za Hrvatsku prepreka, ili prilika da iskorači? Koje su pretpostavke ovoj drugoj mogućnosti?

Pretpostavke za iskorak bolje je povezivanje tehnološke scene, na kojoj imamo većih tvrtki i manjih “startup” subjekata, s pružateljima tradicionalnih financijskih usluga. Većina najvećih fintech subjekata na svijetu zapravo su tehnološke tvrtke. Naime, većina zaposlenika i posla koji rade ima tehnološki karakter, iako pružaju financijske usluge, kao i tradicionalni igrači. S obzirom na to da je tehnološkim tvrtkama u pravilu financijska regulacija ili strana i ne toliko bitna, Hanfa je pokrenula Inovacijski hub kako bi im olakšala djelovanje u kompleksnom regulatornom okruženju.

Manje države u EU pogodnije su za pilotiranje novih projekta, imaju jednaku regulativu EU i dobru infrastrukturu te konkurentniju radnu snagu – a svi subjekti iz RH mogu svoje usluge neograničeno pružati na području cijelog EU. Fintech je u pravilu preskup za razvoj da bi se subjekti mogli orijentirati dugoročno samo na jedno, a posebno na jedno manje tržište. Zbog toga je potrebno uvijek razmišljati tako da smo, i u smislu konkurencije, ali i u smislu prilika, dio većeg i vrlo bogatog tržišta Europske unije. Tu treba spomenuti i domaće mirovinske fondove, koji imaju mogućnost investiranja u startupe.

Digitalizacija financija u posljednjih je deset godina već puno utjecala na mogućnost građana u Hrvatskoj da koriste financijske usluge subjekata izvan Hrvatske, i sudjeluju na tržištima iz drugih dijelova svijeta

Povezanost s Europom

Je li Hrvatska u razvoju biznisa, pa tako i u području tehnologije i financija, previše ovisna o znanju i investicijama koje dolaze iz razvijene Europe?

Mislimo da nije ovisna, već izrazito povezana s razvijenom Europom, što ima svoje dobre i loše strane, ali sigurno više dobrih. U posljednje vrijeme dolazi do izražaja da Hrvatska ima relativno snažan i izvozno orijentiran IT sektor, a ako znamo da je on preduvjet za razvoj financijskih inovacija, onda je jasno da postoji dobra osnova za razvoj fintecha. Naša prisutnost na tržištu EU omogućuje nam vrlo širok prostor za razvoj IT sektora.

Činjenica da su nam dostupniji izvori financiranja iz EU nije mana već prednost, a to svakako nisu jedini izvori financiranja na našem tržištu. Osim izvora financiranja EU, dostupna nam je bolja mogućnost povezivanja, suradnje i jačanja ljudskih kapaciteta. Uz to, najvažnije je da proizvodi i projekti razvijeni u RH imaju mogućnost skaliranja na veliko tržište EU.

Očekuje li se u Hrvatskoj snažnija prisutnost svjetskih fintech i usluga alternativnih financija? Ako se to dogodi, hoće li to ugroziti domaće biznise?

Digitalizacija financija u posljednjih je deset godina već puno utjecala na mogućnost građana u Hrvatskoj da koriste financijske usluge subjekata izvan Hrvatske, i sudjeluju na tržištima iz drugih dijelova svijeta, kao, primjerice, brokerske usluge i kupnja dionica na razvijenijim tržištima Amerike, Europske unije i UK. Isto tako, mnogo globalno poznatih fintech igrača već nudi svoje usluge, tako da hrvatski građani imaju dostupno sve više mogućnosti za korištenje financijskih usluga, a s druge strane, hrvatski business subjekti koji su orijentirani isključivo na RH, pod povećanim su pritiskom.

Mislimo da se to, ubrzo nakon 2008., a posebno od ulaska u EU, najviše osjetilo u industriji tržišta kapitala, odnosno burza i brokeri. Razlog tome je to što su hrvatski ulagatelji dobili lakši pristup tržištima u EU, SAD-u i Aziji. U tom svjetlu hrvatsko tržište kapitala zasigurno im je postalo manje zanimljivo.

Hrvatska ne zaostaje za usporedivim zemljama Europske unije u digitalizaciji društva i ekonomije

U prezentaciji na konferenciji Future of Fintech posebno ste istaknuli ICO, koji je – prema vašem mišljenju – izazvao balon iz 2017./18. – zatim stablecoins, te napokon DeFi? Možete li usporediti te pojave u financijskom svijetu na dva načina – tehnološki i tržišno? Što donose korisniku?

ICO je prije 2017. bio relativno neznatna pojava malih iznosa prikupljenih kapitala, ali neki od tih ranijih projekata isporučili su dio onoga što su obećavali, i time osigurali značajne prinose ulagateljima. Takav rezultat je tijekom 2017. pokrenuo lavinu nereguliranih javnih ponuda ICO-a tvrtki iz egzotičnih lokacija, koji su završili neslavno, velikim gubicima za ulagatelje, a nerijetko i prijevarama. Izleti investitora koji tako neslavno završe samo udaljavaju tradicionalne europske investitore od novih tehnologija i inovacija. Iako je važno reći da je ljudima ICO bio relativno jednostavan za ulaganje, jer se investira i nada nekom rastu i brzoj zaradi, može se očekivati da u to nisu uložena značajna sredstva.

ICO je korisnicima najčešće donosio nekakvu vrstu jednostavno iznimno rizičnog ulaganja poput kocke, s ograničenim naprednim tehnološkim implementacijama, u kojima se koristi pametni ugovor. Razvio se i stablecoin, od kojih je većina najvećih barem donekle regulirana, dok oni koji dolaze iz egzotičnih zemalja, primjerice Bahama, uvijek pobuđuju najviše sumnje javnosti. Algoritamski i DeFi stablecoini u pravilu su izvan regulatornog okvira, ali je njihova “stabilnost” puno manja, a povezano s time, i volumeni. Stablecoini pokušavaju zapravo igrati nekakvu ulogu elektroničkog novca na DLT-u, uglavnom kao sredstvo razmjene u trgovanju. Koriste se u decentraliziranom financiranju koje skraćeno zovemo DeFi. DeFi je vrlo širok pojam, u kojem DLT-aplikacije i pametni ugovori pokušavaju stvoriti paralelnu financijsku infrastrukturu bez posrednika. DeFi se, za razliku od ICO-a i stablecoina, bavi svim financijskim uslugama, a ne samo dijelom njih.

Ponajprije se razlikuje od ICO-a, u tome što je mnogo kompliciraniji za ulaganje, tako da – iako volumeni rastu, a donedavno je bilo uloženo oko 15 milijardi dolara – broj korisnika još nije premašio milijun. DeFi je tržišno još ograničeno razvijen; u svakom slučaju, poučeni iskustvima iz 2017., regulatorna tijela trebaju pratiti razvoj ovog ekosustava. Pametni ugovori imaju u sebi algoritme koji su naizgled pametni, ali omogućuju manipulaciju koja može odvesti korisnika ili investitora u gubitke.

Regulativa – ohrabrenje ili ograničenje?

Hoće li regulacija otvoriti put fintech kompanijama prema korisnicima, ili će ih ograničiti? Nikola Škorić iz Electrocoina tvrdi da uz predloženu regulaciju Electrocoin ne bi bio osnovan?

Regulacija sama za sebe stvara trošak za poduzetnika i usporava inovacije. Ne možemo sada predvidjeti kakav će utjecaj regulacija imati na razvoj nekog novog tržišta, ali činjenica je da se reguliranje može ocijeniti i kao postupak sazrijevanja kriptotržišta. Dat će mu veću razinu legitimiteta i omogućiti bolju povezanost te veću suradnju s tradicionalnim financijskim tržištima, a posljedično i povećati i prisutnost i volumene kriptotržišta.

Iz tih volumena i interesa investitora mogu se financirati skuplja istraživanja i nove ideje. Istodobno postoji opasnost da se smanji mogućnost za daljnje inovacije; zbog toga nova regulativa mora biti tehnološki neutralna i robusna. Ono što nam slijedi jest to da će pružanje usluga biti kompliciranije i skuplje zbog postajanja regulatornih zahtjeva. Naš cilj je da ti zahtjevi budu proporcionalni, i da se odnose samo na one dijelove gdje je potrebno osigurati zaštitu ulagatelja, tržišnog integriteta i sprečavanje financijskog kriminala.

Neposrednim okruženjem i dalje u svim segmentima financijskog tržišta dominiraju tradicionalni financijski subjekti

Kriptotržište

Hanfa je regulator svih financijskih organizacija, osim banaka. Upravo je objavljen prijedlog Uredbe o regulaciji kriptotržišta u EU. Koji su glavni naglasci?

Glavni naglasci su na reguliranju pružatelja posredničkih usluga povezanih s kriptoimovinom, u koje spadaju brokeri, mjenjačnice, mjesta trgovanja, skrbnici, savjetovanja o ulaganju i slično. Ta će se uredba baviti i reguliranjem javnih ponuda povezanih s kriptoimovinom koja nije kvalificirana kao financijski instrument, dakle, pretežno na javnu ponudu takozvanih korisničkih tokena. Uz to, regulirat će se stablecoini, od kojih će ova regulativa razlikovati dvije vrste a to su e-novac tokeni, i oni tokeni koji svoju vrijednost temelje na košarici imovine. Treba reći da će regulacija kreirati nove zahtjeve za licenciranjem subjekata koji će htjeti pružati proizvode iz kriptosvijeta.

Je li pretjerana stigma koju sobom nose kompanije s kriptotržišta, da se radi o sivom i crnom tržištu? Ima li Hanfa s njima više posla nego s drugim tržištima koje regulira?

Kada govorimo o regulaciji kriptotržišta, treba reći da Hanfa ne regulira kriptotržište, već ima zadatak nadzirati kriptomjenjačnice i pružatelje usluga kriptonovčanika. Posao Hanfe je da ih nadzire u smislu njihova postupanja s odredbama Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. Teško je reći jesu li pretjerane priče oko stigme kompanija na kriptotržištu, međutim, u tom svijetu postoji visoka razina neizvjesnosti. Stoga se može razumjeti investitore koji zaobilaze to tržište nakon što vide ili dožive prevaru, odnosno neki oblik krađe. U nastajanju je regulativa za tržišta kriptoimovine, koja nosi skraćenicu MiCa, koja će omogućiti regulaciju i nadzor tog tržišta. Kada ona stupi na snagu, nadležna regulatorna tijela moći će procijeniti koliko posla imaju s takvim subjektima.

Mogu li kriptofinancije biti izvor sredstava za inovativne biznise, čije financiranje u Hrvatskoj tradicionalno zapinje?

Vjerojatno mogu otvoriti prostor za neke posebne oblike financiranja, koje će privlačiti investitore entuzijaste. Međutim, gotovo sigurno ne mogu zamijeniti klasične kanale financiranja, kojima se danas još uvijek koristimo. Dapače, gotovo svi najveći kriptoprojekti koji su se razvili nakon 2017., rezultat su aktivnosti i ulaganja tradicionalne financijske industrije, a naviše kroz fondove rizičnog kapitala. Mislim da se kriptofinancije mogu približiti velikim projektima kroz pružanje usluge pametnih ugovora klasičnim oblicima financiranja.

Podijeli:

 

Vezane objave