Internetske se platforme suočavaju s izazovima dezinformacija o covid-19
Platforme su i važan izvor informacija o pandemiji covid-19, naime većina ljudi u mnogim zemljama svijeta zbog nekog oblika samoizolacije informira se upravo na društvenim medijima.
Više korisnika ali manje oglasa
Svi internetski servisi u vrijeme pandemije imaju rast korisnika i vremena njihovog korištenja. Tako je, na primjer, Twitter ostvario rast od oko 3o milijuna po danu te rast korištenja za 23 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine.
No, usprkos rastu korisnika i vremena koje korisnici provode na platformi oglašavanje se značajno smanjilo pa je Twitter korigirao svoje planirane prihode za 25 posto. Smanjenje prihoda od oglašavanja i Twitter prisiljava na iznalaženje načina financiranja svoje infrastrukture poput podatkovnih centara.
Snažan institucionalni pritisak
No, internetske platforme više od smanjenih prihoda od oglašavanja brine suočavanje s mnoštvom dezinformacija i načina borbe protiv njih. Institucionalni je pritisak zbog dezinformacija nezabilježen do sada. Platformama je problem mnoštvo dezinformacija pa i namjernih obmana o čemu se i ranije znalo ali sada je dobilo na posebnoj važnosti zbog opasnih i potencijalno smrtonosno lažnih vijesti o covid-19.
Dezinformacije o covid-19 su raznolike, od glasina o neprovjerenim lijekovima od kojih su neki i opasni po život. Sve je učestalija, zbog straha ljudi, prodaja i lažnih lijekova, nekorisne zaštitne opreme…
Primjer brazilskog predsjednika
Dezinformacije dolaze čak i iz državnih institucija, vlada pa čak i predsjednika država. Drastičan je primjer što su Twitter i Facebook izbrisali postove brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara koje su bile u suprotnosti sa stavovima Svjetske zdravstvene organizacije ali i brazilskog ministra zdravstva.
Twitter je uklonio dva videozapisa koje je objavio brazilski predsjednik Jair Bolsonaro zbog dezinformacija o koronavirusu. U jednom od tih videozapisa Bolsonaro je obilazio nekoliko malih trgovina, pozdravljao prolaznike, rukovao se s trgovcima te ih pitao za mišljenje treba li im dopustiti rad ili trgovine treba zatvoriti. Twitter je uklonio te videozapise uz obrazloženje da mogu pogrešno utjecati na ljude odnosno izložiti ih zarazi. Twitter je 27. ožujka i službeno priopćio kako će ukloniti sve izjave koje su suprotne savjetima globalnih i lokalnih zdravstvenih organizacija.
Nakon Twittera i Facebook te Instagram uklonili su Bolsenarove objave u kojima je tvrdio kako hidroksilorkin uspješno liječi covid-19.
Prema analizi konsultanstke tvrtke M-lex Marketing Insight internetske platforme iz SAD koje su uklonile postove brazilskog predsjednika Bolsonara teško da će se odvažiti ukloniti postove američkog predsjednika Donalda Trumpa od kojih su neke u suprotnosti s činjenicama te savjetima globalnih i američkih zdravstvenih organizacija. Trump 21. ožujka tvitao da hidroksiklorokin ima „pravu šansu da bude jedan od najvećih prekretnica u povijesti medicine“, no nije otvoreno nagovarao ljude da uzimaju lijek kako bi izbjegli virus.
Kina uhićivala novinare, Mađarska prijeti
U analizi načina kako se nacionalne vlasti u svijetu suprotsavljaju kontradiktornim informacijama na društvenim mrežama i njihovom uklanjanju M-lex Marketing Insight navodi primjer kineskog opsežnog sustava nadzora i cenzure Interneta još od prije pandemije covid-19. Dopuštene su objave vladinih institucija a policija u Kini provela je niz uhićenja „zbog širenja glasina o virusu“. U ranoj fazi epidemije u prosincu 2019. godine službena Kina potisnula je upozorenja medicinskog osoblja prisilivši ih da potpišu priznanje o „širenju glasina“ što ukazuje da sustav potpune državne kontrole može biti pogrešan. I druge azijske zemlje, prve pogođene zarazom, provode institucionalne mjere „ograničenja dezinformacija o covid-19“. U Južnoj Koreji su čak objavljivani opsežni osobni podaci zaraženih, uključujući njihovu dob, kretanje, adresu… Južnokorejska vlada je lokalnim platformama poput Naver i Kakao brisala informacije za koje je smatrala da su obmanjujuće te blokirala sadržaje platformi iz inozemstva poput Facebooka i YouTubea.
Europske zemlje, Australija i Novi Zeland, nisu poduzele radikalne postupke poput zemalja istočne Azije boreći se protiv dezinformiranja u svojim pravnim okvirima.
Novi Zeland ograničio se uglavnom na sprječavanje online prodaje lažnih lijekova i krivotvorenih proizvoda. EU institucije od platformi su tražile od ranije usklađen ritam uklanjanja dezinformacija koji platformama dopušta samoregulaciju u razumnom vremenskom roku. U EU je jedino Mađarska izvan zajedničkog okvira donijela svoju uredbu o mogućnosti zatvorskog kažnjavanja novinara za koje se utvrdi da šire lažne informacije.
U SAD postoje strogi propisi zaštite internetskih platformi od odgovornosti prema kojima imaju potpunu slobodu izražavanja, no sve je veći pritisak iz Kongresa da se zakonski regulira uklanjanje štetnog sadržaja. Najveće američke internetske platforme Facebook, Google, LinkedIn, Microsoft, Reddit, Twitter i YouTube obvezali su se od 16. ožujka na uklanjanje “prijevara i informacija o virusu”. Amazon se nešto ranije obvezao ukloniti proizvode za koje se tvrdi kako su lijek za covid-19. Za sada ostaje nejasno što će biti sa sadržajima koji navode da SARS-CoV-2 namjerno podmetnut od američke ili kineske strane.
