Nedavno je vlada proširila zabrane i na Telegram, jednu od najpopularnijih aplikacija za razmjenu poruka u zemlji. Istodobno se obračunava s VPN-ovima (virtualnim privatnim mrežama) te je uvela novu državnu aplikaciju pod nazivom Max, koja se unaprijed instalira na nove telefone.

Vlada u Moskvi ograničavanje interneta opravdava potrebom ometanja ukrajinskih dronova. No, u stvarnosti je riječ o cenzuri i povećanoj kontroli nad internetom.

Građani Rusije suočavaju se s dosad neviđenom digitalnom izolacijom dok Federalna sigurnosna služba (FSB) aktivira takozvani suvereni internet, postupno odvajajući zemlju od globalne mreže.

Taj golemi tehnološki projekt, godinama pripreman pod krinkom nacionalne sigurnosti, predstavlja najekstremniji oblik digitalnog autoritarizma u Rusiji. Istodobno temeljito mijenja način na koji više od 140 milijuna ljudi komunicira, obavlja međunarodnu trgovinu i pristupa necenzuriranim informacijama.

Digitalna željezna zavjesa

Temelji digitalne izolacije postavljeni su Zakonom o suverenom internetu iz 2019. godine, koji je svim pružateljima internetskih usluga u Rusiji nametnuo obvezu instalacije specijalizirane opreme za dubinsku inspekciju paketa (DPI) koju isporučuje Roskomnadzor, državni regulator komunikacija. Međutim, stvarni arhitekt provedbe sustava je FSB, koji zadržava konačnu kontrolu nad digitalnim mehanizmima za gašenje pristupa.

Za razliku od tradicionalne cenzure, koja blokira pojedine internetske stranice, novije aktivnosti FSB-a uključuju manipulaciju Border Gateway Protocolom (BGP), temeljnim sustavom za usmjeravanje internetskog prometa. Agresivnim preusmjeravanjem prometa isključivo kroz državne točke razmjene sigurnosni aparat osigurava da podatkovni paketi iz Rusije ne mogu jednostavno doći do stranih poslužitelja bez izričitog državnog odobrenja.

Tehnologije kontrole

Virtualne privatne mreže (VPN-ovi), koje koriste standardne protokole šifriranja poput OpenVPN-a i WireGuarda, sustavno se ograničavaju ili potpuno blokiraju na razini operatera.

Pristup međunarodnim DNS (Domain Name System) poslužiteljima agresivno se ometa, prisiljavajući korisnike na korištenje domaćih sustava pod državnim nadzorom koji brišu tragove neodobrenih međunarodnih domena.

Osim glavnih društvenih mreža, ozbiljne poteškoće s povezivanjem zahvatile su i ključne poslovne platforme, uključujući strane cloud usluge, softver za suradnju te međunarodne platne sustave.

Domaći promet prisilno se zadržava unutar Runeta, izoliranog internetskog prostora u kojem su rezultati pretraživanja, agregatori vijesti i društvene platforme u potpunosti podložni državnoj kontroli narativa.

Ekonomske posljedice

Mala i srednja poduzeća koja ovise o globalnim opskrbnim lancima ili međunarodnim klijentima preko noći su se našla u situaciji u kojoj im je poslovanje ozbiljno otežano ili paralizirano. Softverski programeri, logistički koordinatori i akademski istraživači izvještavaju o velikim poteškoćama u pristupu ključnim stranim bazama podataka te u komunikaciji s međunarodnim partnerima.

Gospodarske prepreke koje proizlaze iz ovih mjera prijete dodatno produbiti štetu koju su ruskom gospodarstvu već nanijele međunarodne sankcije.