velike razlike izražene su od vrlo otvorenih sustava u dijelovima Europe i Latinske Amerike do strogo kontroliranih mreža u zemljama poput Sjeverne Koreje i Kine. 

Podaci potječu iz indeksa slobode interneta tvrtke Cloudwards iz 2026. godine, koji procjenjuje nacionalne politike u četiri područja: torrenting, dostupnost VPN-a, sadržaj za odrasle te političko i građansko izražavanje.

Južna Koreja lošija od Kube

Sjedinjene Američke Države postižu 64 od 100 bodova, što ih svrstava u globalni prosjek. Nalaze se uz zemlje poput Japana i Australije, ali ispod najuspješnijih, poput Norveške (92 boda) i Kanade (84 boda).

Ujedinjeno Kraljevstvo ima još niži rezultat – 52 boda, što odražava strože propise u područjima poput pristupa online sadržaju.

U većem dijelu zapadnog svijeta rezultati ostaju relativno visoki, uključujući Kanadu (84 boda), Irsku i Portugal (po 80 bodova) te Španjolsku i Italiju (po 72 boda).

Značajna iznimka je Južna Koreja (32 boda), koja se nalazi ispod zemalja poput Kube, Kazahstana i Venezuele (po 36 bodova). To pokazuje kako ograničenja sadržaja – a ne samo politički sustavi – značajno utječu na razinu slobode interneta.

Najveće slobode

Nijedna zemlja ne postiže savršen rezultat, ali 11 zemalja na četiri kontinenta dijeli prvo mjesto s 92 boda. To su Belgija, Kostarika, Danska, Finska, Island, Lihtenštajn, Novi Zeland, Norveška, Slovačka, Surinam i Istočni Timor.

Europske zemlje čine više od polovice ovog visokog ešalona, osobito nordijske zemlje, gdje je Švedska (80 bodova) jedina iznimka. Nordijske zemlje nadaleko su poznate po svojim liberalnim i tolerantnim društvima.

Možda još više iznenađuje visok plasman zemalja poput Surinama i Istočnog Timora – zemalja u razvoju u Južnoj Americi i Aziji koje su ipak nametnule minimalna ograničenja na korištenje društvenih mreža i pristup internetu.

Velike cenzure

U donjem dijelu ljestvice nalazi se Sjeverna Koreja (0 bodova), gdje vrlo mali broj građana ima pristup globalnom internetu. Umjesto toga, većina se oslanja na nacionalnu intranetsku mrežu Kwangmyong, koja filtrira vanjske informacije.

Odmah iza Sjeverne Koreje nalaze se Kina i Rusija, koje zajedno s Iranom i Pakistanom imaju sljedeće najniže rezultate u svijetu (po 4 boda).

Kineski „Veliki vatrozid” možda je najpoznatiji sustav internetske cenzure na svijetu. Koristi se za suzbijanje kritika državnog vodstva i sadržaja vezanog uz politički osjetljive teme, poput prosvjeda na Trgu Tiananmen. Također blokira pristup stranim platformama poput Facebooka i YouTubea.