U nekim zemljama pretplata na fiksni širokopojasni internet stoji samo nekoliko američkih dolara mjesečno, dok u drugima može premašiti 300 dolara.

Prema podacima tvrtke Broadband Genie, razlika između najjeftinijih i najskupljih cijena pristupa internetu veća je od 140 puta. Na cijenu najviše utječe geografski položaj zemlje. Primjerice, udaljeni otoci među najskupljim su mjestima na svijetu za pristup internetu.

Najskuplje zemlje

Wallis i Futuna uvjerljivo predvode ljestvicu, a slijede ih Turkmenistan te Turks i Caicos. Općenito, geografska izoliranost ističe se kao ključan čimbenik, pri čemu su 18 od 25 najskupljih tržišta širokopojasnog interneta u svijetu otočne države ili teritoriji.

Mnoga od najskupljih tržišta širokopojasnog interneta imaju malu populaciju i ograničenu konkurenciju. Na udaljenim otočnim teritorijima troškovi infrastrukture raspoređuju se na relativno malen broj pretplatnika, što objašnjava zašto računi za internet mogu biti znatno viši.

Podmorski kabeli prenose približno 99 % globalnog internetskog prometa te čine fizičku okosnicu interneta. Zemlje koje se nalaze dalje od glavnih mrežnih ruta često se suočavaju s višim infrastrukturnim troškovima, što se u konačnici može odraziti i na cijene za krajnje korisnike.

Kako digitalne usluge postaju sve važnije za rad, obrazovanje, zabavu i komunikaciju, pristupačnost širokopojasnog interneta postaje sve važniji dio gospodarske dostupnosti.

Cijene širokopojasnog interneta znatno se razlikuju, iako pristup internetu postaje sve rašireniji diljem svijeta. Udio svjetske populacije koja koristi internet porastao je s 43 % u 2015. na 68 % u 2025. godini, što pristupačnost čini sve važnijim elementom digitalne uključenosti.

U SAD-u je rastuća konkurencija pomogla sniziti cijene širokopojasnog interneta. Od 2014. godine cijene popularnih širokopojasnih paketa pale su za približno dvije trećine, dok su se brzine pristupa internetu udvostručile.

Najjeftinije zemlje

Na drugom kraju ljestvice nekoliko zemalja nudi širokopojasni pristup internetu za svega nekoliko dolara mjesečno, preračunato u američku valutu.

Iran je najjeftinije tržište, ponajprije zbog slabljenja riala i državnih subvencija. Slijede Ukrajina, Etiopija i Bangladeš. Prije rata Ukrajina je imala približno 1.500 pružatelja internetskih usluga, a u pojedinim stambenim zgradama za korisnike se natjecalo više od deset pružatelja.

Jeftin internet ne znači nužno i uslugu niže kvalitete. Rumunjska i Vijetnam među najjeftinijim su tržištima širokopojasnog interneta na svijetu, a istodobno se ubrajaju među globalne lidere prema brzinama fiksnog širokopojasnog pristupa.

To pokazuje da tržišno natjecanje i ulaganja u mrežnu infrastrukturu mogu istodobno osigurati i pristupačne cijene i visoke performanse.

Kontrast je izrazit: širokopojasni internet na Wallisu i Futuni stoji približno 143 puta više od prosječne pretplate u Iranu, najjeftinijem tržištu na svijetu.