Sudionici okruglog stola bili su Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik HUP-Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, Lidija Kralj, pomoćnica ministrice, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Ana Miličević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Vladimira Ivanković Bradić, viša savjetnica u sektoru za tržište rada, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava i Branka Vuk, pomoćnica ravnatelja za podršku obrazovanju, Carnet. Moderatorica je bila Sandra Kučina Softić, pomoćnica ravnatelja za obrazovanje i podršku korisnicima, Srce

Sveučilišni računski centar (Srce) u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca te Nacionalnom koalicijom za digitalne vještine i radna mjesta, organizacijom okruglog stola pod nazivom Koliko otvoreno neformalno obrazovanje utječe na razvoj digitalnih vještina radnika i građana? uključio se u obilježavanje međunarodnog Tjedna otvorenog obrazovanja, koji se ove godine u cijelom svijetu obilježava od 4. do 8. ožujka. Cilj Tjedna otvorenog obrazovanja je podizanje svijesti o važnosti besplatnog i otvorenog obrazovanja koje je dostupno svakome, svugdje i onda kada je potrebno.

Prema podacima Eurostata za 2017. godinu, 43% europskih građana nema osnovne digitalne vještine, a 13% njih nikada ne koristi internet. To je ozbiljan izazov koji otežava puno sudjelovanje građana u sve više digitaliziranom društvu, a ograničava i njihove mogućnosti zapošljavanja. Svaki četvrti Europljanin vjeruje da su njegove digitalne kompetencije nedovoljne za svakodnevni život. Razvoj digitalnih vještina također ima posljedice na zapošljivost jer digitalizacija mijenja vrste dostupnih poslova na tržištu, kao i skupove vještina potrebnih za postojeće poslove.

Neformalno obrazovanje

Hrvatskoj ima oko 55.000 IT profesionalaca. Usto, opada i interes za upis na fakultete iz područja računarstva i informacijskih tehnologija u zadnje dvije godine. Zbog nedostatka IT stručnjaka Hrvatskoj je potreban nacionalni program prekvalifikacije osoba koji ne dolaze iz IT-a nego iz drugih područja, te ih osposobiti za rad u IT sektoru.

Brza digitalna transformacija gospodarstva i društva znači da svi građani Europe trebaju sve veću razinu digitalnih vještina i kompetencija u svim aspektima svog života, kako na poslu, tako i kod kuće. Stjecanje digitalnih vještina potrebno je razvijati kroz cijeli životni vijek: kompetencije stečene u školi moraju se razvijati dosljedno kako bi se osiguralo da pojedinci mogu odgovoriti na promjenjive potrebe tijekom cijelog života. Uz formalno obrazovanje, sve je više prisutno i neformalno obrazovanje s obzirom na sve veću potrebu za dodatnim vještinama, znanjima i iskustvima. Pri tome neformalno obrazovanje omogućava u kratkom vremenu stjecanje i podizanje razine ciljanih kompetencija koje traže poslodavci, suradnici, javnost.

Iako se neformalno obrazovanje odvija izvan institucijskog konteksta, radi se o strukturiranom i planiranom učenju koje je često fleksibilno u odnosu na vrijeme i mjesto, odvija se i online te je jeftinije ili besplatno. Neformalno obrazovanje usmjerenije je na pojedinca i njegove stvarne potrebe, te omogućava stjecanje nekih konkretnih i specifičnih vještina. Međutim osim motivacije samog pojedinca za stjecanjem digitalnih vještina, tu su i poslodavci i nadležne institucije koji im trebaju u tome pomoći od poticanja i financiranja usavršavanja, dostupnosti informacija o dostupnim neformalnim obrazovnim programima pa do zakonskih regulativa i propisa koji će neformalno obrazovanje prepoznati i priznati.

Programi digitalnog obrazovanja

Središnji ured za razvoj digitalnog društva prepoznao je razvoj digitalnog društva kroz tri stupa: digitalna javna uprava, digitalno gospodarstvo i razvoj digitalnog društva građana. Sva tri stupa ne mogu funkcionirati ako građani nemaju razvijene digitalne vještine i ako sustavi nisu napravljeni tako da budu uključivi za sve građane.

Krajem prošle godine u Hrvatskoj je osnovana Nacionalna koalicija za digitalne vještine i radna mjesta kao jedna od 23 koalicije koje djeluju u okviru Paneuropske koalicije za digitalne vještine i radna mjesta. Nacionalne koalicije imaju za cilj poboljšati digitalne vještine građana i pripremiti ih za trajnu digitalnu transformaciju ekonomije i društva.

SSSH je razvio sindikalni model obrazovanja, dok je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava zajedno s poslodavcima započelo rad na 200 standarda zanimanja. Standardi se izrađuju prema uputama poslodavaca vezano uz to koje su potrebe na tržištu rada. Hrvatski zavod za zapošljavanje također organizira program za stjecanje i nadogradnju digitalnih vještina. Ministarstvo znanosti i obrazovanje provodi projekt Škola za život kojim se povećavaju digitalne kompetencije nastavnika, te kroz kurikularnu reformu uvode promjene u nastavi, uvode se digitalni obrazovni sadržaji i unaprjeđuje kvaliteta nastave. CARNET provodi Projekt e-škole kojim razvija okvir digitalnih kompetencija nastavnika te pridonosi pridonosi jačanju kapaciteta osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovnog sustava s ciljem osposobljavanja učenika za tržište rada, daljnje školovanje i cjeloživotno učenje.

Srce već niz godina aktivno potiče i podržava načela otvorenog pristupa, a donošenjem dokumenta Politika otvorenog pristupa Srca 2014. godine započelo je sustavno objavljivanje svojih rezultata javnosti u otvorenom pristupu koji su dostupni na mini portalu Srce i otvoreno obrazovanje. Svi online tečajevi Srca dostupni su svima zainteresiranim bez naknade a može im se pristupiti putem sustava za udaljeno učenje Srca i putem sustava e-građani.

Podijeli: