Europska komisija objavila je referentno izvješće o eUpravi, koje pokazuje da se digitalna isporuka javnih usluga poboljšala tijekom posljednje dvije godine u cijeloj Europi. Kriteriji ocjenjivanja uključuju transparentnost internetskih javnih usluga, prilagođenost mobilnim uređajima i prekograničnu mobilnost.

Mjerilo e-uprave godišnji je instrument EK-a za praćenje koji pruža uvid u upotrebu digitalnih tehnologija u javnom sektoru. Izvješće o mjerenju e-uprave ocjenjuje napredak u ključnim komponentama Akcijskog plana e-uprave 2016.-2020.,

Mjerilo e-uprave koristi osam životnih događaja koji se mjere svake dvije godine kako bi uhvatio krajolik javnih usluga: pokretanje poduzeća, gubitak i pronalazak posla, studiranje i obitelj promatraju se u parnim godinama, redovito poslovanje, selidba, posjedovanje i vožnja automobil i pokretanje postupka za spore male vrijednosti u neparnim godinama. S obzirom na metodološko ažuriranje u 2016. godini, samo odabrani broj pokazatelja omogućuje usporedbu tijekom vremena.

Značajna poboljšanja

Tijekom posljednje dvije godine, svaka od 36 izmjerenih zemalja poboljšala je digitalnu isporuku javnih usluga prema četiri mjerila koja su uzeta u obzir u procjeni. Međutim, opseg poboljšanja i ukupna izvedba bitno se razlikuju.

Na europskim favoritima u eUprava su Malta (ukupni rezultat 97%), Estonija (92%), Austrije (87%) i Latviji (87%). Te su zemlje postigle najviše rezultate na sva četiri mjerila najviše razine, a slijede ih Danska (84%), Litva (83%) i Finska (83%).

Što se tiče napretka, Luksemburg, Mađarska i Slovenija postigli su najveći napredak u posljednje dvije godine, povećavši se za 20, 19, odnosno 18 postotnih bodova, što je rezultiralo odgovarajućim ukupnim rezultatima od 79%, 63% i 72%.

Kriteriji

Kako bi se pružila dosljedna i ponovljiva sredstva za valjane usporedbe, izvedba mrežnih javnih usluga ocjenjuje se prema četiri referentna mjerila “najviše razine”. Prosječna ocjena četiri mjerila najviše razine predstavlja ukupni učinak e-uprave u zemlji, od 0% do 100%

Ukupna izvedba mjeri se prosječnom ocjenom četiri referentne vrijednosti najviše razine (koje sadrže više podindikatora):

  1. Korisnička usmjerenost – u kojoj se mjeri usluge pružaju na mreži? Koliko su mobilni? A koji su internetski mehanizmi za podršku i povratne informacije uspostavljeni?
  2. Transparentnost – pružaju li javne uprave jasne, otvoreno priopćene informacije o načinu pružanja svojih usluga? Jesu li transparentni u pogledu odgovornosti i rada svojih javnih organizacija te načina obrade osobnih podataka ljudi?
  3. Ključni faktori – Koji tehnološki faktori postoje za pružanje usluga eUprave?
  4. Prekogranična mobilnost – Koliko lako građani iz inozemstva mogu pristupiti i koristiti mrežne usluge?

Ta se mjerila procjenjuju na temelju skupa od osam životnih događaja. Svaki životni događaj sastoji se od korisničkog putovanja koje predstavlja zajedničke javne usluge koje će građani ili tvrtke proći. Godišnje se mjere četiri životna događaja. Stoga izvješće za 2020. godinu predstavlja nalaze za podatke prikupljene u 2018. i 2019. godini.

Rezultati

Ukupna izvedba EU27 + iznosi 68%. Prije dvije godine ukupni učinak iznosio je 62%.

Korisnička usmjerenost: Usredotočenost na iskustvo krajnjeg korisnika zabilježila je porast ovog mjerila najviše razine na 87% (4 postotna boda više nego prije dvije godine). Više od tri od četiri javne usluge mogu se u potpunosti dovršiti putem Interneta (78%). Korisnici mogu pronaći usluge koje traže putem web stranica portala u 95% slučajeva, a informacije o tim uslugama na mreži gotovo 98% vremena.

Od tri podindikatora, najnoviji, Mobilnost, postiže najniže rezultate, iako je zabilježio najveći porast, s 62% prije dvije godine na sadašnjih 76%.

Hrvatska je u skupini najlošijih europskih zemalja u izvedbi digitalnih javnih usluga sa Srbijom, Rumunjskom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Kosovom i Albanijom

Više od 3 od 4 javne usluge prilagođene su mobilnim uređajima

Transparentnost : Ovo je područje doživjelo najveći napredak u posljednje dvije godine , sada iznosi 66%, povećavajući se s 59% (7 pp više nego prije dvije godine). Korisnici dobivaju obavijest o isporuci kad je usluga dovršena u 64% slučajeva. Štoviše, 98% web stranica bilo je transparentno o organizacijskoj strukturi, misiji i odgovornostima, pristupu informacijama, mogućnosti traženja dodatnih informacija i gdje pronaći odgovarajuće zakonodavstvo. Međutim, vrijeme potrebno za popunjavanje internetskih obrazaca i dobivanje usluge jasno je samo za nešto manje od polovice usluga (46%). Također je često nejasno kako se obrađuju osobni podaciod strane javnih uprava. Mogućnost da vidite jesu li vaši podaci korišteni prisutna je u 64% zemalja, kada su se vaši podaci koristili u 42% zemalja, a oni u samo 17% zemalja.

Transparentnost upotrebe osobnih podataka mora se poboljšati

Ključni čimbenici : Europske bi zemlje trebale poboljšati primjenu digitalnih mogućnosti u pružanju usluga eUprave. Ukupno, ova referentna vrijednost najviše razine iznosi 61% u cijeloj EU27 + (4 pp više nego prije dvije godine), što pokazuje dovoljno prostora za poboljšanje. Pozitivno je da je slanje i dobivanje službene dokumentacije digitalnim kanalima moguće za dvije trećine (68%) usluga . Dvije trećine (67%) vladinih organizacija dopuštaju svojim korisnicima primanje pisama putem e-pošte, a ne putem pošte. Deset zemalja čak je implementiralo digitalni poštanski pretinac u svih osam životnih događaja. Međutim, korisnici mogu koristiti vlastiti nacionalni eID samo za polovicu (57%) uslugakoji zahtijevaju internetsku identifikaciju. Štoviše, samo polovica (54%) mrežnih obrazaca sadrži unaprijed ispunjene podatke radi lakšeg popunjavanja.

Digitalni poštanski sandučići se široko koriste

Prekogranična mobilnost : ovo je područje za poboljšanje. Najviša razina prekogranične mobilnosti postiže najnižu ocjenu od četiri najviša razina (56% u cijeloj EU27 +, 7 posto više nego prije dvije godine).

Korisnici koji žele dobiti uslugu iz druge europske zemlje to mogu učiniti u 62% usluga za građane i 76% usluga za tvrtke. Građani mogu koristiti vlastito nacionalno rješenje eID za samo 9% usluga iz drugih zemalja. Za tvrtke ovaj broj skače na 36%.

Uz nekoliko izuzetaka, poboljšale su se zemlje na donjem kraju ljestvice uspješnosti, čime su smanjile jaz između vodećih i zaostalih . Razlike u razini pružanja digitalnih javnih usluga na različitim administrativnim razinama unutar jedne zemlje također se smanjuju: razlika između internetske dostupnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini sada iznosi 12 pp u odnosu na 20 pp prije dvije godine. Nadalje, prije dvije godine 12 zemalja zabilježilo je jaz u učinku od 25 pp ili više. Taj se broj od tada smanjio na samo 5 zemalja.

Uz nekoliko izuzetaka, poboljšale su se zemlje na donjem kraju ljestvice uspješnosti, čime su smanjile jaz između vodećih i zaostalih. Razlike u razini pružanja digitalnih javnih usluga na različitim administrativnim razinama unutar jedne zemlje također se smanjuju: razlika između internetske dostupnosti na nacionalnoj i lokalnoj razini sada iznosi 12 pp, u usporedbi s 20 pp prije dvije godine. Nadalje, prije dvije godine 12 zemalja zabilježilo je jaz u učinku od 25 pp ili više. Taj se broj od tada smanjio na samo 5 zemalja.

Razlike u pružanju javnih usluga između zemalja se smanjuju

Međutim, i dalje postoje druge praznine, poput razlika u dostupnosti na mreži između poslovnih usluga i usluga usmjerenih na građane.

Slično tome, internetska dostupnost digitalnih javnih usluga stranim korisnicima ili u prekograničnom scenariju zaostaje za očekivanjima. Dok je 87% usluga dostupno putem Interneta domaćim korisnicima, samo 69% dostupno je stranim korisnicima, s velikim razlikama između država članica.

Jedna od ključnih prepreka za prekograničnu upotrebu digitalnih javnih usluga su problemi s pristupom postupcima koji zahtijevaju provjeru autentičnosti. Strani nacionalni eID-ovi prihvaćeni su za samo 9% usluga kojima građani mogu pristupiti s domaćim eID-om. To ukazuje na to da prekogranično prihvaćanje eID-ova još uvijek zahtijeva ulaganja EU27 +.

Hrvatska je u skupini zemalja Europe s najlošijim prekograničnim digitalnim uslugama

Prekogranična mobilnost

Kibernetska sigurnost ostaje izazov za vladine web stranice: Samo 20% svih procijenjenih URL-ova ispunjava polovicu od 14 procijenjenih osnovnih sigurnosnih kriterija. To naglašava važnost značajnog povećanja razine sigurnosti web stranica kako bi se osiguralo da korisnici mogu vjerovati web mjestima i uslugama javnog sektora.

Omogućavanje građanima dobivanja usluga preko europskih granica ključno je za ostvarivanje koristi za jedinstveno europsko tržište. Mnoge javne uprave koriste nove mogućnosti, poput povećanja kompatibilnosti s mobilnim uređajima. Ipak, vlade moraju bolje informirati građane o korištenju njihovih osobnih podataka, a sigurnosni izazovi još nisu u potpunosti riješeni. Pružanje prekograničnih usluga i dalje je prioritet za Europu.

Podijeli:

 

Vezane objave