Hrvatsku su u DESI indeksu pretekli Italija i Cipar

Iako su tijekom pandemije bolesti covid-19 države članice Europske unije napredovale u digitalizaciji, i dalje imaju poteškoća u uklanjanju nedostataka u digitalnim vještinama, digitalnoj transformaciji malih i srednjih poduzeća, kao i u uvođenju naprednih 5G mreža, navodi se u godišnjem izvješću Europske komisije Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2022. hodine, izvješću kojim se prati napredak država članica EU-a u digitalizaciji.

Prema ljudskom kapitalu Hrvatska je najbolje plasirana na Indeksu DESI, nalazi se na 9. mjestu

Problem digitalnih vještina

Unatoč dobrim rezultatima u digitalnim vještinama, i dalje postoji manjak stručnjaka za informacijsko-komunikacijske tehnologije, što znatno utječe na integraciju digitalnih tehnologija u poduzeća. Zaključak je kako su digitalne vještine još jedno važno područje u kojem države članice trebaju ostvariti veći napredak. Mehanizam za oporavak i otpornost, s oko 127 milijardi eura namijenjenih reformama i ulaganjima u području digitalizacije, pruža dosad nezabilježenu priliku za ubrzanje digitalne transformacije, a EU i države članice ne smiju je propustiti.

Hrvatska i dalje loše stoji s povezivosti velikih brzina

Prijedlogom Europske komisije o Putu u digitalno desetljeće, koji su prihvatili Europski parlament i države članice EU-a, omogućit će se bolja suradnja između država članica i EU-a kako bi se ostvario napredak u svim kriterijima obuhvaćenim DESI-jem. Njime se državama članicama pruža okvir za preuzimanje zajedničkih obveza i uspostavu višedržavnih projekata kojima će se ojačati njihova zajednička snaga i otpornost u globalnom kontekstu.

-- tekst se nastavlja nakon oglasa --

 

U integraciji digitalnih tehnologija u poslovanje Hrvatska je iznad prosjeka EU-27 zahvaljujući privatnim tvrtkama

Hrvatska po DESI-ju na 21. mjestu

Među 27 država članica EU-a, Hrvatska je prema Indeksu gospodarske i društvene djelatnosti na 21. mjestu za 2022. godinu, dok se rezultat za Hrvatsku od 2017. do 2022. povećavao neznatno više nego onaj za cijelu Europsku uniju.

Hrvatska i dalje ima slabe rezultate kad je riječ o penetraciji usluga brzine 100 Mb/s, mrežama vrlo velikog kapaciteta, pokrivenosti 5G mrežom i indeksu cijena širokopojasnog pristupa.

Jedna od slabijih strana hrvatske digitalizacije su kronično i javne usluge

Nedostatak stručnjaka

Unatoč dobrim rezultatima u digitalnim vještinama, i dalje postoji manjak stručnjaka za ICT čiji je udio u radnoj snazi u Hrvatskoj manji od prosjeka EU. Nedostatak stručnjaka znatno utječe na integraciju digitalnih tehnologija u poduzeća, zbog čega poduzeća, posebno mala i srednja, ne mogu u potpunosti iskoristiti potencijal digitalne transformacije.

Hrvatska i dalje ima slabe rezultate kad je riječ o penetraciji usluga brzine 100 Mb/s, mrežama vrlo velikog kapaciteta, pokrivenosti 5G mrežom i indeksu cijena širokopojasnog pristupa.

Iako je udio stručnjaka za ICT u radnoj snazi u Hrvatskoj manji od prosjeka EU-a, ulaganja poduzeća u osposobljavanje u području ICT-a i broj osoba s diplomom iz područja ICT-a u Hrvatskoj veći su od referentne vrijednosti EU-a. Unatoč mjerama koje su već poduzete za poticanje digitalnih vještina za sve, ključno je brže povećati spremnost države u području digitalnih vještina kako bi EU postigao cilj digitalnog desetljeća za stručnjake u ICT-u.

Indeks DESI 2022 po kategorijama za Hrvatsku

Slabe digitalne javne usluge

Hrvatska ima dobre rezultate po pitanju otvorenih podataka, ali to umanjuju loši rezultati u području digitalnih javnih usluga, s malim brojem korisnika, rijetkom primjenom unaprijed ispunjenih obrazaca i ograničenim pružanjem javnih usluga građanima i poduzećima. Potrebno je nastaviti ulagati stalne napore kako bi se postigao cilj digitalnog desetljeća od 100 % internetskog pružanja ključnih javnih usluga za građane i poduzeća.

Digitalne tehnologije sve su popularnije u hrvatskim poduzećima: 35 % njih primjenjuje rješenja u oblaku, 43 % upotrebljava e-račune, a 9 % upotrebljava tehnologije koje se temelje na umjetnoj inteligenciji. Iako su ti rezultati temelj hrvatskog doprinosa ciljevima digitalnog desetljeća za digitalizaciju poduzeća, postoji veliki potencijal za još bolju primjenu ključnih tehnologija, kao što su veliki podaci i umjetna inteligencija.

Digitalna strategija do 2030.

U pripremi je nova Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2030. i očekuje se da će biti predstavljena do kraja 2022. U međuvremenu, mjere za digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva i društva u sljedećih 10 godina uređene su Nacionalnom razvojnom strategijom za razdoblje do 2030.

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD) predstavio je Provedbeni program za razvoj digitalnog društva za razdoblje 2021.–2024. Program je usmjeren na digitalizaciju društva i promiče uravnotežen i uključiv razvoj za građane, gospodarske subjekte i javnu upravu. Program obuhvaća mjere u rasponu od stjecanja kompetencija u području kibernetičke sigurnosti do povećanja pristupačnosti interneta, uvođenja novih usluga u sustav e-Građani i povećanja interoperabilnosti među tijelima javne uprave.

Digitalizacija u Planu oporavka i otpornosti

Planom je u digitalnu transformaciju hrvatskog društva i gospodarstva usmjereno 20,4 % ukupno dodijeljenih sredstava u okviru plana. Te su mjere:

– povećanje učinkovitosti i transparentnosti tijela javnog sektora;

– uspostavljanje upravljačkih i koordinacijskih struktura za planiranje i provedbu digitalne transformacije društva i javne uprave; i

– pružanje alata i tehnologija tijelima javne uprave koji su potrebni za razvoj učinkovitijih i kvalitetnijih usluga prema potrebama korisnika.

U 2022. godini provest će se niz mjera na temelju plana:

Projekt „Nadogradnja Centra dijeljenih usluga” počet će s uvođenjem platforme lanca blokova i pospješiti projekte u područjima kao što su digitalni identitet, digitalne poštanske usluge, digitalne diplome, digitalne javnobilježničke usluge i pouzdana razmjena podataka. Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNET) u 2022. godini nastavit će provoditi projekte programa e-Škole, s ciljem da se zadovolje potrebe visokih učilišta za ICT znanjima u područjima kao što su umjetna inteligencija i kvantna komunikacijska infrastruktura.

U trećem tromjesečju 2022. godine projekt AI4HEALTH planira ponuditi korisnicima iz javnog sektora i poduzećima: testiranje prije ulaganja, pomoć u pristupu izvorima financiranja, usavršavanje vještina i znanja te umrežavanje ekosustava. Na portalu e-Građani očekuje se uvođenje novog paketa javnih usluga do kraja prvog tromjesečja 2022. u područjima obrazovanja, popisâ, mirovina i EU digitalnih COVID potvrda.

Podijeli:

 

 

Vezane objave