Eurostat: postotak stanovništva članica EU (te Norveška, Makedonija, Turska) koji nisu koristili internet u 2016. godini

U jedanaest država članica Europske unije (Bugarska, Rumunjska, Grčka, Portugal, Italija, Hrvatska, Cipar, Poljska, Slovenija, Litva i Malta), više od petine stanovništva nisu korisnici interneta. Premda Europska unija ima zadovoljavajući statistiku korištenja interneta očita je razlika u svojevrsnom digitalnom jazu između razvijenijih zemalja i onih koje su manje razvijene. Tako najveći postotak stanovništva bez iskustva korištenja interneta ima Bugarska (33%), a slijede je Rumunjska (30%). S druge strane postotak stanovništva bez iskustva s internetom u Luksemburgu i Danskoj je samo 2%.

Eurostat: pad postotka stanovništva u EU koje nije koristilo internet

Prema podacima Eurostata za prošlu godinu velika većina Europljana, njih nešto više od četiri petine koristi internet. Prema penetraciji interneta on je postao važan ne samo u svakodnevnom životu nego i u obrazovanju, radu, sudjelovanju u društvenim aktivnostima, omogućuje brži i lakši pristup uslugama. No, uočljivo je kako su navike i mogućnosti korištenja interneta za Europljane različite i po mjestu stanovanja ali i prema životnoj dobi. Naime, još čak 14% stanovnika EU nikada nije koristila internet.

Eurostat: postotak kućanstva u članicama EU (te Norveška, Makedonija, Turska) s širokopojasnim pristupom internetu

Internet u kućanstvima

Kada je u pitanju telekomunikacijska  infrastruktura u EU je veliki udjel kućanstava s pristupom internetu ali su i tu razlike izražene između država članica Unije.

U 2016. godini, 85% europskih kućanstava imalo je pristup internetu. Taj se udio  postupno povećava od 2007. godine kada je samo 55% kućanstava imalo pristup internetu.

Širokopojasna veza je inače postala najčešći način pristupa internetu za Europljane. Takav pristup ima 83% kućanstava od ukupno 97% kućanstava s pristupom internetu. U zadnjih deset godina postotak kućanstava sa pristupom internetu skoro se udvostručio, u odnosu na 2015. godinu lani je povećan za 2%.

Najveći postotak kućanstva sa pristupom internetu od država članica EU je u Luksemburgu i Nizozemskoj (po 97%). Još pet država članica ima postotak iznad 90%: Danska i Švedska (po 94%), Velika Britanija (93%), Njemačka i Finska (po 92%). Najmanji postotak kućanstava s pristupom internetu imaju Bugarska (64%) i Grčka (69%), te Rumunjska i Litva (po 72%).

Između 2010. i 2016. godine značajan porast broja kućanstava s pristupom internetu (oko 30%) ostvarili su Bugarska i Rumunjska, ali i dalje su među zemljama s najmanjim postotkom kućanstava s pristupom internetu. Španjolska, Grčka, Mađarska, Češka i Hrvatska su zadnjih godina ostvarila veliki rast kućanstava s pristupom internetu, povećanje je iznosilo više od 20%.

Kada je u pitanju širokopojasni pristup internetu Luksemburg ima najbolji postotak kućanstava s takvim pristupom (97%). Više od 90% još imaju Nizozemska (95%), Danska i Velika Britanija (po 92%) i Finska (91%). I kod širokopojasnog pristupa internetu najlošije članice EU su Bugarska (63%), Grčka (68%), Rumunjska (70%) i Litva (71%).

Eurostat: rast postotka priključaka internetu u domaćinstvima u EU

Individualno korištenje interneta

Kada je u pitanju pojedinačno korištenje interneta stanovnika EU Euorstat u 2016. godini bilježi kako više od četiri petine Europljana koristi internet najmanje jednom u tri mjeseca (82%). Gotovo osam od deset Europljana (79%) internet koristi makar jednom tjedno bilo da je riječ o spajanju od doma, s posla ili s nekog trećeg mjesta. Prema EU Digitalnoj agendi cilj je bio do 2015. godine makar 75% stanovništva koristi internet najmanje jednom tjedno no taj je postotak ostvaren godinu ranije 2014. Ipak u 10 članica taj postotak nije dostignut.

U EU 71% osoba internet koristi svaki dan ili skoro svaki dan. Takvih korisnika najviše je u Luksemburgu (93%), slijede Danska (89%), Velika Britanija (88%), Nizozemska (86%), Švedska i Finska (po 85%) a najmanje u Grčkoj i Poljskoj (po 57%), Bugarska (49%) i Rumunjskoj (42%).

Dob i obrazovanje imaju značajan utjecaj na postotak korištenje Interneta stanovništva EU. Naime, 96% osoba u dobi od 16 do 24 godine redovni su korisnici interneta dok je taj postotak u dobi od 55 do 74 godine tek 57%. Pojedinci s visokom razinom obrazovanja bili su gotovo svi redovni korisnici interneta (96%), a manje od 60% osoba s nižom razinom obrazovanja redovno koristi internet.

U EU je udio osoba koji nikada nisu koristili internet gotovo prepolovljena s 37% u 2007. godini na 20% u 2013. godini. Taj je trend, međutim, usporio.

Eurostat: korisnici interneta u EU po dobnim i obrazovnim skupinama

Internet po dobnim i obrazovnim skupinama

Komunikacija putem e-maila i pronalaženje informacija o proizvodima i uslugama su najpopularnije aktivnosti na internetu. Te aktivnosti nisu jednako važno za sve korisnike interneta i sve dobne skupine. U prosjeku, 86% europskih korisnika interneta u dobi od 16 do 74 godine koristi e-mail, a 80% ih na internetu traži informacije.

70% europskih korisnika Interneta čitati vijesti online i tu nema bitnijih razlika kod dobnih skupina.

Dobne razlike korisnika interneta dolaze do izražaja kod korištenja društvenih mreža te telefoniranja i videopoziva preko interneta.

88% internet korisnika u dobi od 15 do 24 godini koristi društvene mreže dok je taj postotak u dobi od 55 do 74 godine tek 38%. 54% korisnika interneta dobne skupine od 16 do 24 godine koristi glasovne i video pozive preko interneta dok je taj postotak u dobnoj skupini od 55 do 74 godine tek 30%.

Slično je i s gledanjem video sadržaja iz dijeljenje usluge (npr. You Tube), kao i kod slušanje glazbe, uključujući web radio, streaming glazbe, aktivnostima koje provodi oko 80% korisnika interneta u dobi od 16 do 24 godine. Te aktivnosti su također popularni za korisnika interneta u dobi od 25 do 54 godine (63%).

Online usluge vezane za putovanje ili smještaj na putovanju nisu popularni među korisnicima interneta u drugoj i trećoj dobnoj skupini za razliku od mlađe dobne skupine. Internet starijima više nego mlađima služi za traženje informacija (oko 60% u usporedbi s oko 50% kod najmlađe generacije).

Financijske usluge

U prosjeku, 59% europskih korisnika interneta koriste online usluge internet bankarstva. Ta usluga manje je popularna kod mlađih osoba. Samo 44% mlađih korisnika interneta Izvodi neke od elektroničkih transakcija u banci (plaćanje, prijenos ili traženja informacija o računu) prema 55% u dobi od 55 do 74 godine i 65% u dobi od 25 do 54 godine.

U financijskim poslovima online najaktivniji su korisnici interneta u dobi od 25 do 54 godine pa tako i u ugovaranju polica osiguranja (14%), iza njih su korisnici u dobi od 55-74 (12%). Manje od 10% mlađih korisnika Interneta provodi bilo kakve financijske aktivnosti na Internetu, 7% ih internet koristi za kupnju ili obnovu police osiguranja.

Kupnju ili prodaju dionice, obveznica, udjela u fondovima ili neke druge investicijske usluge lani je koristilo 5% korisnika interneta. Vrlo mali udio korisnika interneta (3%) obavlja online poslove ugovaranja kredita.

Eurostat: korištenje interneta u domaćinstvima članica EU (te Norveška, Makedonija, Turska)

Podijeli: