U opširnom izvještaju Indeks spremnosti Europe za 5G Procjena spremnosti Europe za primjenu 5G istraživačka, podatkovne i savjetodavna tvrtka inCITES Consulting S.A.R.L.,među ostalim istraživački i inovacijski partner Europske komisije za 5G tehnologiju, kibernetičku sigurnost i podatkovne centre, ističe se kako je čekanje završeno, 5G je već ovdje, o toj je tehnologiju u posljednje vrijeme napisano mnoštvo analiza i studija, za neke će to biti zadnja šansa za poslovni napredak i ostanak na tržištu.

inCITES uvođenje 5G tehnologije nazivaju novom „utrkom u naoružanju“ između nacija koje očajnički žele ostvariti primat u toj tehnologiji. Uz zemlje koje su i do sada bile nositelji razvoja komunikacijskih tehnologija i u slučaju 5G tehnologije najnaprednije su zemlje no primjetno je uključivanje u utrku i nekih zemalja koje su do sada bile kupci tehnologije. Razvoj 5G tehnologije, kako navodi inCITES, zavisi od nekoliko ekonomskih, društvenih i operativnih preduvjeta.

Tri grupe spremnosti i BDP

Koliko su europske zemlje spremne za razvoj i primjenu 5G tehnologije? inCITES je kroz analizu spremnosti zemalja Europe napravio indeks koji predstavlja ukupnu ocjenu spremnosti za svaku zemlju, indeks sadrži 6 kategorije s ukupno 35 kriterija.

Rezultati analize ukazuju kako postoji značajna razlika spremnosti za 5G između zemalja zapadne i istočne Europe. Po spremnosti na 5G zemlje Europe mogu se podijeliti u tri grupe. Očekivano zemlje s većim BDP-jem pripadaju u najspremniju grupu.

Prva grupa uključuje prvih 15 zemalja. Sve zemlje u prvoj grupi su iz zapadne Europe i nalaze se u sjeverozapadnom dijelu kontinenta.

Prosječni BDP po stanovniku za tri grupe iznosi 57,8 tisuća američkih dolara u prvoj grupi, 34,6 tisuća dolara u drugoj grupi i 21,4 milijuna dolara u najlošijoj grupi. 14 od 15 zemalja unutar prve grupe su među prvih 14 zemalja po BDP-u po stanovniku iz zapadne Europe. To dodatno naglašava zavisnost spremnosti na primjenu 5G tehnologije i ekonomskog statusa.

Druga grupa obuhvaća devet zemalja, 3 iz zapadne Europe i 6 iz istočne Europe, sve zemlje osim Rusije su iz EU.

Treća grupa obuhvaća 14 zemalja, od kojih je 12 iz istočne Europe, a dvije iz zapadne Europe. U ta grupu spadaju zemlje jugoistočnog dijela Europe, uključujući sve balkanske zemlje koje su bile dio studije.

Hrvatska je od 38 analiziranih europskih zemalja na 31. mjestu, ispred Bugarske, Srbije, Albanije, Gruzije, Moldavije, Ukrajine i Bosne i Hercegovine, a iza svih ostalih zemalja EU i EEZ te iza Rusije i Azerbajdžana. Hrvatska najbolje stoji po kriterijima ljudski potencijali i kriteriju tehnoloških tvrtki, o oba kriterija na 26.mjestu. Prema infrastrukturi i tehnologiji za pripremu 5G tehnologije te po tržištu Hrvatska je u ta tri kriterija na 27. mjestu. Prema tim kriterijima Hrvatska je bolja od općeg plasmana na 31. mjestu na koje je dovodi tek 35. mjesto po inovativnosti i najlošije 37. mjesto po pravnoj, odnosno zakonskoj regulaciji pripreme za primjenu 5G tehnologije. To, nažalost, ukazuje kako joj institucionalni okvir priječi tehnološki razvoj na koji su spremne ICT tvrtke. Da ima bolju pravnu regulativu Hrvatska bi bila među najlošijim zemljama EU a ne među općenito najlošijim zemljama Europe.

Prosječan indeks spremnosti uvođenja 5G tehnologije za zemlje članice EU je 57,5 bodova, a za zemlje izvan EU-a 51,2. Ukupni prosjek 38 analiziranih zemlji je 55,7 bodova, a Hrvatska je značajno ispod tih prosjeka sa svega 46,3 boda.

Zapadna Europa

Prema planovima Europske komisije za uvođenje 5G tehnologije u članicama Europske unije najmanje jedan grad u svakoj članici trebao bi imati izgrađenu 5G mrežu 2020. godine. Većina članica već je u realiziranju tog cilja, odnosno već su ili će do kraja ove godine imati pokusnu fazu primjene 5G tehnologije, dok se ostale zemlje tek pripremaju za to. Istraživanje je pokazalo kako pokusni slučajevi uvođenja 5G tehnologije nisu odlučujući kriterij za spremnost njenog uvođenja, na primjer, Španjolska je na drugom mjestu po kriteriju pokusa 5G s 21 projektom, no ukupno je na 17. mjestu, Italija ima 15 takvih projekata i prema tome je šesta na ljestvici ali je u ukupnom zbiru tek na 23. mjestu. Odlučujući kriterij je koordiniranje više aktivnosti, od institucionalne potpore, tehnološke spremnosti tržišta…

Zapadnoeuropske zemlje po indeksu spremnosti na uvođenje 5G tehnologije zauzimaju prvih 17 mjesta u Europi što je prije svega rezultat jače konkurencije na tim tržištima na kojima nacionalni regulator primorava operatore na primjenu najnovijih tehnologija.

eksperimentalne faze uvođenja 5G mreža nisu od presudne važnosti za spremnost za uvođenje nove tehnologije

Osam od prvih 10 rangiranih zemalja ima najviše ocjene u kriteriju tržišnog natjecanja, među njima je svih 5 nordijskih zemalja (Danska, Finska, Island, Norveška i Švedska), četiri od njih su rangirane među 6 najspremnijih za usvajanje 5G tehnologije. Visoku poziciju Litvanije, jedine zemlje iz tzv. nove Europe u najboljoj grupi europskih zemalja za primjenu 5G tehnologije, prije svega se može zahvaliti njenoj suradnji s nordijskim zemljama. Naime, Litvanija se u svibnju 2018. godine pridružila regionalnom sporazumu nordijskih zemalja na zajedničkom tehnološkom razvoju i primjeni 5G tehnologije.

Južne zemlje Europe kao što su Portugal, Španjolska, Italija, Cipar i Grčka najlošije su od zemalja tzv. stare Europe. Ono što im kvari prosjek u odnosu na ostale starije članice EU su lošija telekomunikacijska infrastruktura te regulacija, odnosno nefleksibila nacionalna politika koja je strateški zanemarila digitalizaciju.

Zemlje Beneluksa različitog su stupnja pripremljenosti za 5G tehnologiju, Nizozemska je na 4. mjestu, Luksemburg na 10., a Belgija na najlošijem 15. mjestu. Nizozemska je visokom drugom mjestu u Europi po državnoj strategiji digitalizacije, te treća u ljudskim potencijalima.

Napredni Baltik i zaostali Balkan

Hrrvatska je prema regulatornom okviru za uvođenje 5G tehnologije u dubokom zaostatku, spremnost za 5G ugrožava i neučinkovitost institucija

Najbolje pripremljena europska zemlja za primjenu 5G tehnologije s indeksom od 71,8 je Finska, a najlošija Bosna i Hercegovina s više nego upola manjim indeksom od samo 35,2 boda To ilustrira tehnološko zaostajanje istočne Europe.

Od istočne Europe najbolje stoje baltičke zemlje koje su među srednje pripremljenim zemljama za uvođenje 5G tehnologije. Najbolja je Estonija na 13. mjestu, Litvanija je na 18. a Latvija na 20. mjestu. Visok plasman Estonije može zahvaliti, među ostalim, i činjenici da je vjerojatno jedina zemlja u Europi i u svijetu gdje je 99 % javnih usluga dostupno online 24/7.

Tehnološki razvoj baltičke zemlje mogu zahvaliti geografskoj blizini nordijskih zemalja s kojima u velikoj mjeri surađuju u primjeni naprednih telekomunikacijskih rješenja.

Samo je iz tzv. nove Europe Estonija i Litvanija u najspremnijoj grupi zemalja, Estonija na 13. mjestu s indeksom 62,0, a Litvanija na 18. mjestu s indeksom od 56,7 bodova. Te dvije zemlje su jedine iz istočne Europe iznad EU prosjeka od 55,7. Nešto lošije od Litvanije su Slovenija (53,9), Latvija (53,3) i Češka (53,0). Šest istočnoeuropskih zemalja zauzimaju bolje  mjesto od Italije (Estonija, Litvanija, Slovenije, Latvije, Češka i Rusija).

Balkan je najlošije pozicioniran od europskih regija. Najviše rangirana balkanska zemlja je Grčka, na 29. mjestu (47,4 boda), dok su sve ostale zemlje ispod 30. mjesta.

u kategorijama ljudski resursi i tehnološka spremnost poduzeća Hrvatska je bolja od opće pripremljenosti za uvođenje 5G tehnologije

U zapadnoj Europi 2023. bit će 5 puta više korisnika

Zaključak je analize inCITES Consultinga kako će se primjena tehnologije 5G provesti brže od prethodnih telekomunikacijskih tehnologija. Očekivanja su kako će se primjena 5G značajno ubrzati nakon 2022. godine kroz širenje pokrivenosti 5G signalom, nadogradnjom mreže s NSA (Non Standalone) do SA (Standalone), pada cijena uređaja, tehnološko sazrijevanje i uvođenjem sve više naprednih usluga i aplikacija.

Zapadna Europe će imati više od 150 milijuna pretplatnika 5G do 2023. godine što je znatno više nego u usporedbi s korisnicima 4G mreže u istom razdoblju od uvođenja. Istočna Europa će imati pet puta manje korisnika, oko 30 milijuna. Nekoliko europskih zemalja već u 2019 će imati komercijalne 5G usluge a većina zemalja 2020. godine.

Kategorije mjerenja indeksa

Infrastruktura i tehnologija uključuje kvalitetu postojeće fiksne i mobilne infrastrukture koja će se koristiti za 5G, pripremu u cilju primjene 5G tehnologije, utvrđivanje spektra i istraživanja.

Zapadnoeuropska tržišta zauzimaju prvih 12. mjesta u toj kategoriji s prosječnim indeksom 56,2 dok je prosjek indeksa za istočnoeuropske zemlje 42,2, ukupni je prosjek 49,6. Švedska je na prvom mjestu po tom kriteriju a Ukrajina na posljednjem mjestu. Hrvatska je na 27. mjestu.

Regulacija i politika uključuje regulatorni i strateški okvir za primjenu 5G tehnologije.

Zapadnoeuropske zemlje u toj kategoriji imaju  prosječan indeks 60,9, zemlje istočne Europe 42,9, a ukupni prosjek 52,4. Najbolji indeks u toj kategoriji ima Švicarska, a najlošiji BiH. Hrvatski je na lošem 37. mjestu.

Inovativnost uključuje potencijal razvoja novih tehnologija, financiranje istraživanja 5G tehnologije. Očekivano u toj kategoriji dominiraju zapadnoeuropske zemlje gdje je prosječan indeks 58,9, u istočnoeuropskim zemljama je znatno niži 39,6. Ukupan je prosjek 49,8. I u toj kategoriji na vrhu je Švedska. Hrvatska je na lošem 35. mjestu.

Ljudski kapital uključuje kvalitetu obrazovnog sustava i poticanje obuke za uvođenje novih tehnologija, kvalificiranost stručnjaka za uvođenje 5G tehnologije, stvaranje aplikacija.

Prosječan zapadnoeuropski indeks u toj je kategoriji 63,3, a istočnoeuropski 49,2 što čini ukupan europski prosjek od 56,7.

Kako Finska ima jedan od najkvalitetnijih obrazovnih sustava u svijetu očekivano je u kategoriji na prvom mjestu, a Hrvatska je na 26. mjestu.

Profil zemlje kao kategorija uključuje postojeći gospodarski potencijal zemlje, konkurentnost ICT industrije, vladini potporu novim tehnologijama.

Luksemburg u kategoriji zauzima prvo mjesto. To je kategorija u kojoj Hrvatska ima malo bolju poziciju u odnosu na druge kategorije, nalazi se na 26. mjestu-

Tržište uključuje usvajanje novih fiksnih i mobilnih tehnologije, kao i korištenje interneta.

Prosječni indeks u toj kategoriji za zapadnoeuropske zemlje je 56,6, a za istočnoeuropske 44,7, ukupan prosječni indeks je 51,0. Danska je u toj kategoriji na prvom mjestu a Hrvatska na 27.

prema pokazatelji penetracije 4G mreže i NGA, prometu podataka u mobilnim mrežama te penetracije interneta Hrvatska je u donjem dijelu europske ljestvice, značajno ispod europskog prosjeka

Podijeli:

Vezane objave