U razvoju e-uprave od Hrvatske su od zemalja Europe lošije samo Rumunjsa, Srbija i Crna Gora (BiH, Sjeverna Makedonija i Kosovo nisu obuhvaćeni istraživanjem)

Izvještaj referentne vrijednosti za e-upravu za 2019. godinu eGovernment Benchmark 2019, koji su za Europsku komisiju napravili Capgemini, Sogeti, IDC i Politecnico di Milano, pokazuje značajna poboljšanja u pokazateljima transparentnosti i ključnih unaprijeđenja e-uprave. Iako još uvijek postoji značajan jaz između zemalja s naprednom e-upravom i zemalja kojih zaostaju u e-upravi primjetno je smanjenje te razlike.

Izvještaj referentne vrijednosti e-Uprave za 2019. godinu otkriva da najnapredniju e-upravu imaju Malta, Estonija i Austrija. Te zemlje imaju najbolji rezultat u pogledu ukupne razvijenosti usluga e-uprave. Iza njih su Litva i Finska koje imaju malo slabiji rezultat. Zemlje na jugoistoku Europe općenito imaju ispodprosječan razvoj e-uprave.

Izvještaj pokazuje kako je ostvaren napredak u razvoju e-uprave u zemljama EU 28 u sva četiri kriterija. Najveći napredak ostvaren je u usredotočenosti na korisnike što ukazuje na činjenicu da javne uprave EU 28 vode računa o potrebama i sklonostima korisnika njihovih usluga. Znatno veći napredak treba ostvariti u ostala tri ključna kriterija kao što su transparentnost (način pružanja javnih usluga, kontrola osobnih podataka koje pojedinci dostavljaju javnim institucijama…), prekogranične usluge (dostupnost usluga državljanima drugih zemalja EU) i ključne usluge (eID, eDokument…).

U kategoriji usredotočenost na korisnike prosječan EU 28 postotak je najviši 85 %, prosjek transparentnosti e-uprave je 65 %, u kategoriji prekograničnih usluga prosjek je 53 % dok je prosjek u ključnim uslugama 58 %.

Učinak e-uprave mjeri se dvama pokazateljima: penetracijom i digitalizacijom. Penetracija obuhvaća prihvaćanje usluga e-uprave putem interneta. EU prosjek za taj pokazatelj porastao je od prošle godine na 57% (+ 4%), a zemlje su pokazale širok raspon rezultata.

Digitalizacija mjeri razinu digitalizacije ureda javnih uprava. EU prosjek iznosi 68%, odnosno povećanje od 5% u odnosu na prošlu godinu.

U dvogodišnjem prosjeku razvoja e-uprave Hrvatska je na začelju u Europskoj uniji

Estonija, Latvija i Litva najbolje su zemlje i u digitalizaciji i u penetraciji.

Danska, Španjolska i Francuska iznad prosjeka su u penetraciji, a prosječno su digitalizirane. Velika Britanija i Rumunjska su iznad prosjeka u penetraciji, ali su nedovoljno uspješni u digitalizaciji.

Austrija i Portugal iznad prosjeka su u digitalizaciju te su u prosjeku u penetraciji. Malta ima iznadprosječnu digitalizaciju, ali ispodprosječnu penetraciju.

Hrvatska i Slovačka imaju slabiju digitalizaciju, a u penetraciji su u EU prosjeku. Njemačka i Mađarska jedine su države koje imaju ispodprosječnu i penetraciju i digitalizaciju.

U e-uslugama za tvrtke od Hrvatske je lošija samo Rumunjska

Podijeli: