Srbija je prema prosječnim brzinama interneta Hrvatsku pretekla još 2013. godine, a s BiH Hrvatska vodi ‘mrtvu trku’ od 2014. godine. Prema podacima iz Akamai ‘State of the Internet’ (https://www.akamai.com/us/en/multimedia/documents/state-of-the-internet/q4-2016-state-of-the-internet-connectivity-report.pdf) za zadnji kvartal 2016. godine skoro sve druge europske zemlje imaju brži internet od Hrvatske.

Pristup internetu u Hrvatskoj najsporiji od svih uspoređivanih država pa je tako prosječna brzina Interneta u Hrvatskoj 8,2 Mbps, u BiH 8,3 Mbps, Srbiji 10,5 Mbps, Austriji 13,9 Mbps, Sloveniji 14,0 Mbps, a u Njemačkoj 14,4 Mbps.

„Još prije pet godina razlike su bile gotovo zanemarive, a Hrvatska je bila pri sredini uspoređivanih zemalja. Srbija nas je pretekla 2013. godine i sada im je prosječna brzina pristupa Internetu gotovo 30% veća nego u Hrvatskoj. BiH nas je dostigla 2014. godine i od tada u prosječnoj brzini pristupa Internetu s njima vodimo ‘mrtvu trku’.

To što smo danas među najlošijima u prosječnoj brzini pristupa Internetu, jer tek je nekoliko europskih zemalja malo lošijih od nas, možda i nije najzanimljiviji i za nas najgori dio ovog izvješća“, smatra sudski vještak za telekomunikacije Đuro Lubura.

Ako se pogledaju usporedni podaci pristupa internetu većim od 10 Mbps odnosno 25 Mbps oni ukazuju koliko smo, ističe Lubura, u stvari zaostali s infrastrukturom, a sve uspoređivane zemlje su značajno bolje od nas.

„Detaljnijim čitanjem izvješća dolazimo do sljedećih brojki: U Hrvatskoj je krajem 2016. godine 17,3% korisnika internetu pristupalo brzinama manjim od 4 Mbps, dakle gotovo svaki šesti korisnik interneta ima zaista minimalnu brzinu za današnje prilike. Brzinom između 4 i 10 Mbps pristupalo je 61,3% hrvatskih korisnika, brzinu između 10 i 25 Mbps imalo ih je 19,7%, dok je brzinom iznad 25 Mbps internetu pristupalo samo 1,7% korisnika u Republici Hrvatskoj.

Istovremeno dok samo 1,7% korisnika u Hrvatskoj pristupa internetu brzinama od 25 Mbps ili većim, u BiH ih je 3,2%, u Srbiji 5,4%, u Sloveniji i Austriji 10,5%, a u Njemačkoj 12,5%.“, navodi Đuro Lubura.

Podijeli:

 

Vezane objave