Europski parlament je svojom odlukom 899. iz svibnja 2017. godine postavio rok 30. lipnja 2020. godine (ili do dvije godine kasnije s odgovarajućim opravdanjem) članicama Unije za preraspodjelu frekvencijskog pojasa 700 MHz (694–790 MHz) na bežične širokopojasne usluge. Nacionalna regulatorna tijela članica Europske unije imala su rok do 30. lipnja 2018. godine za usvajanje i objavljivanje nacionalnih planova preraspodjele 700 MHz frekvencije, no nisu sva nacionalna tijela usvojila planove.

Samo su dvije države članice (Hrvatska i Latvija) navele da je malo vjerojatno da će preraspodijeliti spektar prije lipnja 2020. U oba slučaja postoji usko grlo za čišćenje spektra, što opravdava kašnjenje. No, četiri države članice (Bugarska, Cipar, Grčka i Portugal) još nisu objavile planove za dodjelu spektra, što znači da će šest zemalja vjerojatno propuste rok za preraspodjelu frekvencijskog pojasa 700 MHz (694–790 MHz) do lipnja 2020. godine.

Prema odluci 899. iz 2017. 30. lipnja 2018. bio je rok nacionalnim regulatornim tijelima (National Regulatory Authorities NRA) u državama članicama za usvajanje nacionalnog plana o preraspodjeli frekvencijskog pojasa. Napredak prema roku za preraspodjelu iz lipnja 2020. bio je značajan jer uključuje opsežne promjene za emitere i korisnike radijskih aplikacija za prikaz audiovizualnih informacija u stvarnom vremenu, uključujući prijenos audio, video i podatkovnih signala (Programme Making and Special Events PMSE) te koordinaciju multinacionalnih smetnji.

Prema podacima Radio Spectrum Policy Group (RSPG) preraspodjela frekvencijskog spektra završena je u pet članica EU (Slovenija, Lihtenštajn, Švedska, Finska, Rumunjska) te u Švicarskoj i na Islandu a skoro u svim slučajevima završena je prekogranična koordinacija među državama članicama (što je bilo potrebno do prosinca 2017. godine).

Unatoč tome, samo je šest država članica navelo da očekuju da će propustiti rok iz lipnja 2020. godine , u svim slučajevima očekuje se da će preraspodjela biti dovršeno unutar dopuštenog dvogodišnjeg produženja. Međutim, neke države članice koje planiraju ispuniti rok iz lipnja 2020. godine još uvijek se mogu suočiti s poteškoćama u postizanju tog cilja. Na primjer, do sada su objavljeni ograničeni detalji u vezi s predloženim procesom tranzicije na nekim tržištima, kao što su Grčka, Portugal i Španjolska, dok se drugi, poput Cipra i Poljske, i dalje suočavaju s potencijalnim problemima smetnji izvan EU-a. Naime, još ostaju za rješavanje sporovi o preklapanju frekvencijskog spektra s Albanijom, Bjelorusijom, Rusijom i zemljama Sjeverne Afrike.

Paralelno s aktivnostima oslobađanja frekvencijskog pojasa 700 MHz, europski regulatori rade i na dodjeli frekvencija u tom pojasu mobilnim operaterima. Regulatori u Finskoj, Francuskoj i Njemačkoj već su izdali su mobilne licence u frekvencijskom pojasu od 700 MHz. Od preostalih 25 država članica EU-a, 16 ih planira dodijeliti frekvenciju od 700 MHz mobilnim operatorima do lipnja 2020. godine, a još 3 (Irska, Luksemburg i Španjolska) definiraju uvjete i vremensku rok dodjele licenci mobilnim operatorima.

Prvobitno, frekvencijski pojas 700MHz je zamišljena kao prikladan za pružanje dodatnih 4G kapaciteta, posebno je smatran korisnim za 4G mreže u ruralnim područjima ili rubnim područjima pokrivenosti mreže. Odnedavno je taj frekvencijski pojas smatran za najpogodniji za novu 5G mrežu za koju je EU postavila cilj da do 2025. godine bude dostupna na najvećem dijelu Unije. Smatrano je kako je taj niskofrekvencijski spektar pogodan za intenzivno korištenje 5G mreže.

Međutim, do sada je samo 2 % pokusa 5G mreže napravljeno u tom spektru premda je mnoštvo LTE uređaja kompatibilno za rad u frekvencijskom pojasu 700 MHz. U pokusima se naime pokazalo kako je za 5G mrežu prikladniji frekvencijski spektar od 3,4 do 3,8 GHz i viši od toga. Eksperimenti su pokazali kako je za poboljšanja mobilne širokopojasne (eMBB) koje se manifestiraju u većim blokovima spektra najpogodniji u frekvencijskom rasponu od 3,4 do 3,8 GHz i više. Poboljšana mobilna širokopojasna mreža (eMBB) je jedan od tri primarna slučaja upotrebe 5G.

Glavni razlog za implementaciju 5G (a ne 4G) u frekvencijskom pojasu od 700 MHz nalazi se u potrebama te mreže za niskom latencijom u povezanost interneta stvari, poput povezanost automobila u vožnji, masovnih komunikacijskih veza strojeva u industrijama, za aplikacije u medicini…

Podijeli: