Superračunala ili računala visokih performansi (High-performance computers HPC) postaju sveprisutna u svakodnevnom životu i imat će sve veću primjenu na mnogim područjima.

Njihov će doprinos kvalitetnijem zdravstvu, gdje bi vrijeme dijagnostike i liječenja bilo puno kraće kao i razvoju novih terapija temeljenih na personaliziranoj i preciznoj medicini biti sve veći. Pomoći će još više pri izradi efikasnijih prometnih rješenja, čime bi sigurnost bila veća,  s manje nesreća i gužvi na cestama. Doprinijet će smanjenju potrošnje energije, a njihova uloga u poljoprivredi, primjerice, proizvodnjom kvalitetnije hrane i ublažavanjem utjecaja klimatskih nepogoda na proizvodnju bit će sve značajnija.

Superračunala imaju sve važniji utjecaj i u industriji jer znatno skraćuju ciklus dizajna i proizvodnje, smanjuju troškove i potrošnje resursa. Zahvaljujući njima, automobil može biti proizveden u 24 mjeseca, umjesto 60 mjeseci koliko je za to ranije bilo potrebno. Superračunala su važna i za nacionalnu sigurnost i obranu, za zaštitu od cyber napada, a koriste se i u forenzici i pri nuklearnim simulacijama.

Ukratko, to su računala koja u izuzetno kratkom vremenu mogu obraditi nama nezamislivu količinu podataka te su nužna kako bismo razumjeli i odgovorili na važne znanstvene i društvene izazove.

Inicijativa za napredak u računalstvu

Europska je komisija početkom godine predstavila svoje planove za ulaganja, zajedno s državama članicama, u razvoj infrastrukture europskih superračunala, što je ključno za konkurentnost i neovisnost EU kad govorimo o podatkovnom gospodarstvu.

Naime, EU trenutačno zaostaje za Kinom, SAD-om i Japanom na tom području i nema niti jedno superračunalo među 10 najboljih na svijetu. Stoga europski znanstvenici i industrija svoje podatke sve više obrađuju izvan EU jer vrijeme izračuna dostupno u EU ne zadovoljava njihove potrebe. Time su direktno ugroženi privatnost, zaštita podataka, poslovne tajne i Europska komisija ubrzano radi da se to promijeni.

U ožujku prošle godine Europska komisija pokrenula je inicijativu EuroHPC, koju je do sada podržalo 13 država članica i kojom se do 2020. godine planira uložiti milijardu eura za izgradnju i uspostavu vrhunske infrastrukture za računalstvo visokih performansi (HPC) i velikih podataka u cijeloj Europi. Od toga će doprinos EU iznositi približno 486 milijuna eura, a države članice i pridružene zemlje uložit će sličan iznos.

Hrvatska je jedna od tih 13 država članica, čime je pristala sudjelovati u razvoju europskih superračunala koja bi se do 2022./2023. trebala naći među 3 najjača računala na svijetu. Ostale države koje sudjeluju u inicijativi su Francuska, Njemačka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal i Španjolska, Belgija, Slovenija, Bugarska, Švicarska i Grčka, a očekuje se pridruživanje još država.

Hrvatska superračunala uz pomoć EU fondova

Hrvatska već sada ima tri superračunala: prvo superračunalo u Hrvatskoj – Isabella pokrenuto je prije više od 15 godina za potrebe istraživačkih projekata. Dok su druga 2 superračunala osigurana uz pomoć EU sredstava. Tako je 2015. Sveučilište u Rijeci dobilo superračunalo Bura vrijedno 44,7 milijuna kuna, kupljeno novcem europskih strukturnih fondova. Bilo je to jedinstveno takvo računalo ne samo u Hrvatskoj, već i u bližoj regiji te se tada našlo i na ljestvici HPC Top 500 najbržih računala u svijetu. Treće superračunalo je VELEbit, dobiveno 2016. godine u okviru projekta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama financiranog sredstvima iz Prijelaznog instrumenta tehničke pomoći EU. Također, preko strukturnih fondova EU u planu je nabava dodatnih superračunala u okviru projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO), čija vrijednost projekta iznosi više od 20 milijuna eura. Najveće računalo trebalo bi biti prvo petaflop superračunalo u Hrvatskoj a bit će smješteno u studentskom kampusu Borongaj u Zagrebu.

Zajedničkim naporima za vodeću ulogu europskih superračunala

Računalstvo visokih performansi osiguralo je izvrstan povrat ulaganja u Europi: nedavna studija pokazala je da je svaki euro uložen u području računalstva visokih performansi u prosjeku vratio 867 eura u povećanim prihodima i 69 eura u dobiti. 97% poduzeća u kojima je uvedeno računalstvo visokih performansi izjavilo je da bez njega više ne bi bili konkurentni.

Nadogradnja europske računalne i podatkovne infrastrukture na egzaskalarne (barem 1018 računskih operacija u sekundi) kapacitete zahtijeva dodatna financijska sredstva, a s obzirom na proračunska ograničenja, potrebni su udruženi napori za potporu razvoja paneuropskog računalstva.