Prema podacima Svjetske trgovinske organizacije o trgovini robom i komercijalnim uslugama za 2024. i 2025. godinu, Ujedinjeno Kraljevstvo izvozi gotovo jednaku vrijednost digitalnih usluga kao i fizičke robe, dok je Kina i dalje u velikoj mjeri oslonjena na izvoz fizičke robe.

Taj kontrast pokazuje koliko je globalni pomak prema digitalnoj trgovini postao neravnomjeran. Kina ostvaruje samo 6 % vrijednosti izvoza robe kroz izvoz digitalnih usluga, dok se Indija i Irska sve više nameću kao nove digitalne supersile.

Najveći izvoznici robe

U 2024. godini Ujedinjeno Kraljevstvo izvezlo je robu u vrijednosti od 513 milijardi dolara i digitalne usluge vrijedne 488 milijardi dolara. Digitalni izvoz dosegao je čak 95 % vrijednosti izvoza robe, što predstavlja gotovo potpun paritet kakav postiže vrlo malo velikih gospodarstava.

Kina pokazuje posve drukčiju sliku. Najveći svjetski izvoznik isporučio je robu u vrijednosti od 3,58 bilijuna dolara, ali je izvoz digitalnih usluga dosegnuo tek 221 milijardu dolara. Drugim riječima, vrijednost digitalnog izvoza iznosi svega 6 % vrijednosti izvoza robe.

Ovaj kontrast otkriva dva različita puta do gospodarske moći. Britansko gospodarstvo sve se više oslanja na "nevidljivi izvoz" – financijske usluge, softver, intelektualno vlasništvo i profesionalne usluge. Kina, unatoč snažnom razvoju tehnološkog sektora, i dalje najveći dio svoje izvozne snage temelji na proizvodnji i globalnim lancima opskrbe.

Podaci također pokazuju da najveća svjetska gospodarstva nisu nužno i najveće digitalne sile.

Sjedinjene Države ostaju neprikosnoveni lider, s izvozom digitalnih usluga vrijednim 741 milijardu dolara – više nego bilo koja druga država – uz izvoz robe od 2,07 bilijuna dolara. SAD tako uspijeva dominirati u oba segmenta istodobno.

Najveća iznenađenja među manjim zemljama

Irska je izvezla digitalne usluge u vrijednosti od 425 milijardi dolara, znatno više od izvoza robe, koji je iznosio 283 milijarde dolara. Drugim riječima, Irska danas ostvaruje veće prihode od izvoza digitalnih usluga nego od izvoza fizičkih proizvoda.

Indija se također potvrđuje kao digitalna sila. Izvezla je digitalne usluge u vrijednosti od 276 milijardi dolara, u usporedbi s 443 milijarde dolara izvoza robe. To znači da vrijednost njezina digitalnog izvoza već premašuje polovicu vrijednosti izvoza robe.

S druge strane, Njemačka je, unatoč tome što je treći najveći svjetski izvoznik robe s 1,68 bilijuna dolara, izvezla digitalne usluge vrijedne tek 280 milijardi dolara. Japan i Južna Koreja pokazuju sličan obrazac, oslanjajući se znatno više na proizvodnju nego na digitalnu trgovinu.

Meksiko predstavlja najizraženiju neravnotežu među promatranim zemljama. Izvezao je robu u vrijednosti od 617 milijardi dolara, ali digitalne usluge vrijedne samo dvije milijarde dolara, što pokazuje koliko su neka gospodarstva i dalje snažno vezana uz fizičku proizvodnju.