Globalne brzine interneta u tri godine se skoro udvostručile
Od 2020. do 2023. godine prosječna globalna brzina internetskog preuzimanja gotovo se udvostručila – s 24,8 Mb/s u 2020. godini na 46,8 Mb/s u posljednjoj analizi analizi širokopojasnih brzina Cable.co.uk 2023. godine kojom je obuhvaćeno 220 zemalja svijeta.
Regionalne razlike
Regionalne razlike i dalje su jako izražene. U 2023. godini Zapadna Europa ima najveću prosječnu brzinu, od 118,7 Mb/s – prilično iznad drugoplasirane Sjeverne Amerike s 94,0 Mb/s. Na drugom kraju ljestvice, Sjeverna Afrika i Podsaharska Afrika imaju najsporije prosječne brzine, s 9,8 odnosno 12,1 Mb/s.
Svih 28 zemalja u zapadnoj Europi nalazilo se u gornjoj polovici tablice Cable.co.uk brzina interneta, od čega je osam u prvih deset globalne zablice. Regionalna prosječna brzina od 118,69 Mb/s čini Zapadnu Europu najbržom od ukupno 13 globalnih regija. Impresivne prosječne brzine izmjerene su za prva tri regionalna Jersey (264,52Mb/s, 1.), Lihtenštajn (246,76Mb/s, 2.) i Island 229,35Mb/s, 4.). Najsporija mjesta u regiji bili su Farski otoci (41,97Mb/s, 92.), Danska (49,98Mb/s, 71.) i Austrija (55,82Mb/s, 67.).
Od 16 analiziranih zemalja u regiji istočne Europe, od kojih su sve osim dvije u gornjoj polovici tablice, a šest ih čini među prvih 50. Ukupni prosjek regije iznosi 67,92 Mb/s. Najbrže tri bile su Slovačka (138.03Mb/s, 11.), Rumunjska (100.66Mb/s, 25.) i Sjeverna Makedonija (97.88Mb/s, 26.). Najsporije tri bile su Albanija (25,36Mb/s, 125.), Hrvatska (25,72Mb/s, 124.) i Bugarska (40,43Mb/s, 98.).
U Sjevernoj Americi izmjereno je pet zemalja, a sve su bile u gornjoj polovici tablice. Regija kao cjelina ima prosječnu brzinu od 94,02 Mbps. Sjedinjene Države (136,48Mb/s, 12.) predvode regiju s Kanadom (136,08Mb/s, 13.) koja je na drugom mjestu, a Bermuda (95,58Mb/s, 30.) na trećem mjestu. Najsporiji u regiji je Grenland (41,19 Mb/s, 95.), a slijede ga Saint Pierre i Miquelon (60,77 Mb/s, 57.).
Najbrže i najsporije zemlje
Pet zemalja ili teritorija s najbržim internetom na svijetu su kanalski otok Jersey (264,52Mb/s), Lihtenštajn (246,76Mb/s), Macau (231,40Mb/s), Island (229,35Mb/s) i Gibraltar (206,27Mb/s). Većini će odmah pasti u oči da sve ove zemlje dijele sličnosti. Četiri od pet teritorija/država nalaze se u zapadnoj Europi, a Macau je iznimka. Najbrži Internet na svijetu imaju male ili otočne nacije jer je mnogo lakše uvesti FTTP širokopojasni internet i 5G mobilni internet za manje stanovnika i/ili na manje područje.
Jersey je bila prva u svijetu koja je omogućila optičku povezanost (FTTP) svakom širokopojasnom korisniku. Jersey Telecom sada svojim korisnicima nudi minimalnu brzinu preuzimanja od 944 Mb/s. Time je lider u svijetu. Na drugom jer mjestu europska mini država Lihtenštajn. 99% stanovništva Lihtenštajna su korisnici interneta, a kao rezultat svog malog zemljopisnog područja, zemlja uživa izvrsnu širokopojasnu infrastrukturu s velikim brzinama za sve. Na trećem je mjestu Makao, a na četvrtom Island čiji projekt Rural Fiber Project jamči minimalnu brzinu od 100 Mb/s za 99,9% stanovnika te otočne zemlje.
S druge strane globalne ljestvice je pet zemalja ili teritorija u svijetu s najsporijom mrežnom brzinom su Afganistan (1,71Mb/s), Jemen (1,79Mb/s), Sirija (2,30Mb/s), Istočni Timor (2,50Mb/s) i Ekvatorijalna Gvineja (2,70Mb/s).
Dvije od najlošijih pet zemalja nalaze se u Aziji, dvije na Bliskom istoku i jedna u podsaharskoj Africi. Sve te zemlje imaju nerazvijene mrežne infrastrukture i slabo korišten digitalnih usluga od stanovništva.
