Kako je objavio Financial Times  tehnološke kompanije, uključujući Facebook i Amazon, prema odluci francuske vlade trebaju platiti porez za 2020. godinu od 3 posto. Odluka o porezu Francuska je donijela u siječnju ove godine ali je primjenu odgodila zbog prijetnju trgovinskim ratom od administracije Donalda Trumpa koji je optužio Pariz da porezom cilja američke tvrtke te je kao odmazdu najavio carine na izvoz francuske robe u SAD, prije svega vina i sira.

U siječnju je Francuska pristala obustaviti prikupljanje poreza kako bi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (Organization for Economic Cooperation and Development OECD) imala više vremena za stvaranje međunarodnog poreznog okvira za velike tehnološke kompanije. SAD se povukao iz pregovora OECD-a u lipnju pod izgovorom nemogućnosti pregovaranja u uvjetima pandemije.

“Francuska je i dalje predana pronalaženju međunarodnog rješenja tako da digitalne tvrtke plaćaju svoj pošten dio poreza baš kao i druge tvrtke”, rekao je glasnogovornik francuskog Ministarstva financija za Business Insider.

Francuski ministar financija Bruno LeMaire rekao je u ožujku 2019. da bi porez mogao donijeti 500 milijuna eura za zemlju.

Bruno LeMaire, ministar financija Francuske

OECD odgodio rješenje

Voditelj odjela za poreznu politiku u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (Organization for Economic Cooperation and Development OECD) Pascal Saint-Amans najavio je da će se sporazum o uspostavi globalnog digitalnog poreza odgoditi za sredinu 2021. godine. Dosadašnji rok za završetak pregovora između 137 zemalja članica OECD-a bio je kraj 2020. godine međutim, zbog velikih političkih razlika u stavovima pregovarača, prije svega spora između Sjedinjenih Država i drugih bogatih država, posebno oko toga koja bi poduzeća trebala biti uključena u novi režim i hoće li pravila biti obvezna, kao i učinak pandemije covid-19, onemogućili su konsenzus u ranije utvrđenom roku.

Pritisak na dogovor o uvođenju globalnih pravila za tzv. digitalni porez, odnosno oporezivanje digitalnih tvrtki, posebno onih najvećih, sve je veći jer u gospodarskoj krizi i neizvjesnosti sve veći broj zemalja nastoji zakrpati proračunske rupe.

Dogovor ili trgovinski rat

Službenici OECD-a upozorili su da bi neuspjeh postizanja sporazuma doveo do širenja uvođenja digitalnog poreza i protumjera kroz carine iz SAD moglo negativno utjecati na smanjenje globalne ekonomije za 1 posto, odnosno za više od 1 bilijun američkih dolara na godišnjoj razini.

“Alternativa pronalaženju sporazuma bio bi trgovinski rat”, upozorio je glavni tajnik OECD-a Angel Gurria.

OECD je s ciljem iznalaženje kompromisa objavio ažurirane prijedloge za dva područja svog digitalnog poreza planu: Stup 1 i Stup 2 .

Cilj prvog stupa je osigurati oporezivanje velikih digitalnih i multinacionalnih tvrtki na mjestima na kojima ostvaruju dobit, a ne tamo gdje ih rezerviraju. OECD predlaže da se porezi usmjere na tvrtke s većim brojem korisnika, odnosno prema digitalnim tvrtkama s godišnjim prihodima od najmanje 750 milijuna eura. Tom stavu suprostavili su se predstavnici SAD i nekoliko zemalja članica EU.

Drugi stup OECD-a ima za cilj postaviti globalnu minimalnu stopu poreza na dobit kako bi se izbjegla mogućnost da pojedine zemlje, poput na primjer Irske u Europi, u snižavanju stopa poreza na dobit privuče velike tehnološke tvrtke da otvaraju regionalne tvrtke u tim zemljama. OECD je predstaviti dva nacrta na sastanku ministara financija G20 14. listopada.

Ključni problem neslaganje SAD i EU

U lipnju 2020. Sjedinjene Države privremeno su se povukle iz pregovora OECD-a opravdavajući to povlačenje zbog utjecaja pandemije covid-19 na njihovo gospodarstvo. To povlačenje za posljedicu je imalo da su Francuska, Velika Britanija, Španjolska i Italija te neke druge zemlje najavile jednostrano uvođenje digitalnog poreza.

Francuska i Velika Britanija usvojile su nacionalne poreze na digitalne usluge koje bi se trebale aktivirati od početka 2021. godine ukoliko se ne postigne globalni sporazum u okviru OECD-a. Italija i Austrija također su usvojile svoje digitalne poreze od 3, odnosno 5 posto. Španjolska i Češka trenutno su u fazi rasprave o takvim porezima a belgijska vlada najavila je da će započeti rad na nacionalnom digitalnom porezu 2023. u slučaju da se ne postigne dogovor u OECD-u ili na razini EU.

Prema zaključcima Europskog vijeća o Višegodišnjem financijskom okviru i fondu za oporavak od 2021. do 2027. od 21. srpnja, a koje je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen potvrdila u svom obraćanju u Europskom parlamentu, Europska komisija će, ukoliko sporazum u okviru OECD-a ne bude postignut do kraja 2020. godine, predstavit će prijedlog digitalnog poreza na razini cijele EU početkom 2021. godine s ciljem njegovog uvođenja najkasnije do 1. siječnja 2023. godine. Europska komisija očekuje da će digitalni porez EU donijeti 1,3 milijarde eura prihoda.

Uvjet za Mehanizma za oporavak i otpornost porezna disciplina

Predsjednik Odbora za poreze Europske komisije (FISC) Paul Tang ustvrdio je kako europska nacionalna gospodarstva troše milijarde eura kako bi spasile živote i ekonomiju u pandemiji. Napomenuo je kako je prošla kriza prevladana dijelom povećanjem poreza srednjem sloju te da su najveće tvrtke ostale izvan oporezivanja pa se sada moraju oporezovati najbogatiji i velike korporacije. Dodao je kako poduzeća godišnje utaje od 50 do 190 milijardi eura poreza.

Tang je ustvrdio kako FISC radi na sprječavanju da europske tvrtke djeluju iz poreznih oaza u svijetu ali je naglasio kako je u ožujku 2019. godine sedam država EU-a definirano da djeluju poput poreznih oaza čime se u EU godišnje  izbjegava plaćanje najmanje 40 milijardi eura poreza naglasivši kako te zemlje neće dobiti sredstva iz EU mehanizma za oporavak i otpornost dok ne usklade svoje porezne zakone

Podijeli:

 

Vezane objave